Podgorica, (MINA) – Najveæi hrišæanski praznik u godini, Vaskrs, danas istovremeno proslavljaju vjernici pravoslavne i katolièke vjeroispovjesti. Praznik vaskrsenja Gospodnjeg slavi se tri dana, a pravoslavni hrišæani se narednih 40 dana pozdravljaju rijeèima „Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse“. Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišæani pripremaju se èetrdesetodnevnim postom. Vaskrs je pokretan praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljeæne ravnodnevnice. Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a narod sa sveštenikom ide u litiju oko crkve. Poslije treæeg ophoda staje se pred crkvena vrata. Sveštenik sa krstom, svijeæom i kadionicom pjeva tropar Vaskrsa – „Hristos vaskrse iz mrtvih, smræu smrt uništi i onima u grobu život darova“. Potom se otvaraju dveri i ulazi u hram. Nastavlja se jutrenje, poslije koga slijedi uskršnja liturgija na kojoj se oni koji su postili prièešæuju Svetim tajnama. Na kraju Liturgije svi vjernici se pozdravljaju rijeèima „Hristos vaskrse“ i potvrðuju vjeru sa „Vaistinu vaskrse“. Pravoslavni narod se nakon liturgije okuplja u domovima uz sveèanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb. Obièaj je da na stolu stoje obojana i ukrašena jaja. Ukuæani i gosti se meðusobno kucaju jajima, a onaj èije se razbije predaje ga onome èije je bilo jaèe. Prvo ofarbano jaje, „strašnik“ ili „èuvarkuæa“ èuva se u kuæi do narednog Vaskrsa. Prema drevnoj crkvenoj praksi, vaskršnja jaja farbaju se u crveno, simbolizujuæi krv i smrt Gospodnju, dok jaje ukazuje na raðanje novog života. (kraj) žug/teo