Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Podgorièki Centar za razvoj civilnog društva, pod pokroviteljstvom Svjetske banke, organizuje u srijedu prve razvojne debate povodom izrade Startegije za smanjenje siromaštva na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Predviðena su tri bloka poruka o smanjenju siromaštva, kroz institucije, socijalnu zaštitu i stvaranje novih radnih mjesta, kao i diskusije na ove teme. Cilj održavanja Razvojnih debata je da doprinos ukupnoj politici i strategiji Crne Gore u efikasnijem smanjenju nivoa siromaštva. Predstavnici crnogorske vlade, nevladinog sektora i eksperti prezentiraæe u novembru poruke sa skupa na Regionalnom forumu za smanjenje siromaštva u Austriji. U materijalu za diskusiju navedeno je da je standard preko 80 odsto stanovnika Srbije i Crne Gore sveden na egzistencijalni minimum, više od polovine je socijalno ugroženo, a petina živi ispod linije siromaštva. Autor teme o institucijama i smanjenju siromaštva Predrag Boškoviæ smatra da crnogorski razvojni koncept treba da bude baziran na izgradnji otvorene, izvozno orjentisane privrede sa fleksibilnim tržištem rada, efikasnom socijalnom zaštitom, transparentnim tržišnim, institucionalnim i stabilnim makroekonomskim okvirom za jaèanje preduzetništva i konkurentnosti. U materijalu je ocijenjeno da crnogorske lokalne institucije pokazuju velike slabosti u rješavanju komunalnih problema vodosnabdijevanja i odlaganja smeæa, a republièke kod snabdijevanja elektriènom energijom. Boškoviæ ocjenjuje da je neophodna reforma sistema zdravstvene zaštite, obrazovanja, socijalnog i penzijskog osiguranja, za koje su zakoni u skupštinskoj proceduri. On je podjestio da Crna Gora ima dobro organizovane sindikate, nevladine organizacije, jaka strukovna udruženja, ali i preveliki uticaj politièkih partija. “U velikoj mjeri je prisutan protekcionizam u administraciji, zdravstvu i školstvu. Korupcija je veliki problem, ali je poèelo njeno iskorjenjivanje, jer je Vlada oformila tim za borbu protiv ove pojave, a pomaže joj veliki broj nevladinih organizacija i stranih eksperata”, smatra Boškoviæ. On ocjenjuje da crnogorski Parlament mora intenzivnije uèestvovati u smanjenju siromaštva, kontrolom budžeta ili izdvajanjem novca za socijalne potrebe, prikupljanjem informacija i adekvatnijim ukljuèivanjem svakog èlana u ovaj proces. U temi o uticaju socijalne zaštite na smanjenje siromaštva u Crnoj Gori Milivoje Radoviæ ocjenjuje da je teško utvrditi taèan broj siromašnih, koji je procijenjen izmeðu 30 i 100 hiljada. »Za adekvatno smanjenje broja siromašnih u Crnoj Gori na kratak rok neophodno je istraživanjem utvrditi linije i grupe siromaštva, kao i pravce djelovanja države«, smatra Radoviæ. On dodaje da istovremeno treba reformisati zakonodavstvo u ovoj oblasti, a prije svega vezati nadoknade za materijalno obezbjeðenje porodice za prosjeèni nivo zarada umjesto minimalnu cijenu rada. Potrebno je formirati Fond za socijalna davanja iz donacija i vanrednih budžetskih prihoda, revidirati pravo na socijalnu i djeèiju zaštitu, podsticati raðanje i pomagati porodicama sa više djece. Smanjenju siromaštva, tvrdi Radoviæ, pomoæi æe i izrada socijalnog kartona, racionalizacija javne potrošnje, efikasnija inspekcija prihoda, brža implementacija poreskih i zakona o porezu na ekstraprofit, osnovnom i srednjem obrazovanju, radu i radnim odnosima. On podsjeæa na visoke meðusobne i dugove države Fondovima penzijskog i invalidskog osiguranja i zdravstva, kreditiranje preduzeæa koja ne rade veæ deset godina i isplaæivanje bruto zarada njihovim zaposlenim. Gordana Ðuroviæ u temi o kreiranju novih radnih mjesta i siromaštvu smatra da država treba da se fokusira na novim zakonima, koji bi razradili »pravila igre" u oblasti rada i zapošljavanja, i efikasnom djelovanju prema onima koji ga krše. »Neophodno je što prije osnovati fond rada, koji treba da pronalazi i stvara uslove za zapošljavanje i obezbjeðuje dodatne izvore iz meðunarodnih donacija«, predlaže Ðuroviæeva. Novi zakoni bi, prema njenoj ocjeni, trebali da poboljšaju inspekciju i kontrolu, uz harmonizaciju sa propisima Srbije iz oblasti slobodnog kretanja ljudi. »Harmonizacija æe omoguèiti potpisivanje bilateralnih ugovora o socijalnom osiguranju izmeðu Srbije i Crne Gore i ratifikaciju konvencija Meðunarodne organizacije rada u oblasti radnih odnosa, sindikalnih sloboda, kolektivnog ugovaranja i zaštite na radu«, tvrdi Ðuroviæeva. Ona zakljuèuje da nova radna mjesta mogu biti stvorena na osnovu zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba, ulaganja u infrastrukturu, korišæenja lokalnih resursa i uvoðenja meðunarodnih radnih standarda. (kraj) anf