Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Postojeæi deficit spoljnotrgovinskog bilansa ukazuje da se na konkurentnost izvoza mora uticati i kroz cjenovne i necjenovne faktore, smatra direktor crnogorskog predstavništva Fonda za osiguranje i finansiranje spoljnotrgovinskog poslovanja (SMECA), Bratislav Pejakoviæ. To su, kako je objasnio, kvalitet, produktivnost, dizajn, standardi, formiranje potrebne institucionalne infrasturkture, uvoðenje olakšica za investicije u nove tehnologije i ogranièavanje uvoza zastarjelih tehnologija. "Zatim treba uspostaviti sistem kontrole kvaliteta, insititucionalno rješiti izdavanje sertifikata koje prihvata EU, poveæati broj transportnih dozvola sa zemljama gdje je taj problem prisutan, zaštititi interese privrede Crne Gore u skladu sa mehanizmima koje dozvoljava STO", rekao je Pejakoviæ Vijestima. Prema njegovim rijeèima, struktura crnogorskog izvoza pokazuje da se u najveæem dijelu izvoze sirovine i polufabrikati, izuzev nekoliko izuzetaka u kompanijama gdje su vlasnici stranci. U Fondu, iza kojeg stoji Svjetska banka, smatraju da je glavni problemi izvoznika nedostatak dugoroènih kredita sa adekvatnim odloženim rokovima vraæanja, preoptereæenost porezima i doprinosima gdje su, navodi Pejakoviæ, napravljeni pozitivni pomaci. On je, takoðe, istakao pozitivan trend usvajanja meðunarodno priznatih standarda poslovanja. "Meðutim, evidentno je nedovoljno korišæenje raspoloživih kapaciteta, zastarjelost tehnièko-proizvodne opreme i zaostajanje u tehnološkom razvoju. Problemi preduzeæa su iskazani gubicima u bilansima koji ih diskvalifikuju u dobijanju kredita kod banaka ili kod SMECA-e, postojeæa velika zaduženost i neadekvatna usklaðenost priliva i odliva novca, zastarjela oprema koja ne omoguæava konkurentnost na inostranom tržištu", upozorio je Pejakoviæ. Osim toga, kako je dodao, tu su i neobrazovanost menadžmenta u dijelu finansija gdje treba primijeniti savreme instrumente poslovanja, nepostojanje akumulacije da bi se mogli izdržati duži rokovi naplate pa je naplata avansna, po roku isporuke, ili kroz kompenzaciju. Posljedica glavnih problem izvoznih kompanija je sužen broj kupaca u inostranstvu, jer "meðunarodna trgovina se direktno oslanja na uslove odloženog plaæanja". "Moramo ojaèati prisustvo na stranom tržištu organizovanijim nastupom kroz postojeæu diplomatsko privrednu mrežu koja zastupa crnogorske interese. Roba koja ide iz Crne Gore mora imati veæe nivoe obrade od dosadašnjeg izvoza", poruèio je Pejakoviæ. On smatra da, na primjer, uz crnogorski izvozni gigant KAP može se razviti stotinu malih proizvodnih, a meðu njima i znaèajan broj izvozno orijentisanih firmi. Pejakoviæ kaže da se crnogorski izvoz može unaprijediti i kroz usvajanje novih, u svijetu sveprisutnih, instrumenata obezbjeðenja potraživanja i finansiranja koja su raspoloživa i u Crnoj Gori preko fonda SMECA. "Meðutim, da bi se mogli i koristiti servisi i pogodnosti koje pruža Fond, za njih treba aplicirati i ispuniti formu koju je propisala Svjetska banka, gdje naša preduzeæa nijesu pokazala agilnost i pored svih potrebnih informacija koje su im prezentovane indirektno kroz prezentacije i medije, ali i direktno kroz posjete samim preduzeæima", zakljuèio je Pejakoviæ. (kraj) bvm