Venecija, (MINA) - Predstavnici lokalnih vlasti jadranskih zemalja, na kojoj uèestvuje šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahoviæ, potpisali su u danas u Veneciji zajednièku Deklaraciju o osnivanju Jadranske euroregije. Cilj Deklaracije je jaèanje privrednog razvoja, bezbjednosti i socijalne kohezije, kao i zaštite životne sredine na podruèju koje sa obje strane Jadranskog mora obuhvata 22 miliona stanovnika. U radu skupa uèestvovali su predstavnici lokalnih vlasti iz šest jadranskih država - Hrvatske, Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije i Crne Gore i Albanije. Na konferenciji je najavljeno da æe do udruživanja formalno doæi nakon što regionalna predstavnièka tijela ovih država prihvate statut nove Jadranske euroregije, dok æe se osnivaèka skupština održati u julu na Brionima. Za predsjednika Jadranske euroregije izabran je istarski župan Ivan Jakovèiæ, dok æe sjedište regije biti u Puli, a Jadranska euroregija imaæe predstavništvo i u Briselu, prenosi Hina. Govoreæi o znaèaju potpisivanja Deklaracije generalni sekretar Savjeta Evrope Teri Dejvis je kazao da je Jadran bogat istorijom, kulturom i prirodnim resursima ali da je nažalost bio optereæen ratnim sukobima i stradanjima. On je poruèio da iz svega toga treba izvuæi pouke i izgraditi bolju i sigurniju buduænost do koje vodi upravo meðuregionalna saradnja. ”Ovaj region nije èekaonica Evropske unije niti njena alternativa veæ bogatstvo meðuregionalne saradnje 21. vijeka”, istakao je Dejvis. Slovenija nije potpisala Deklaraciju jer nijesu bili prisutni ovlašæeni prestavnici primorskih opština te zemlje. Meðu proklamovanim ciljevima Jadranske euroregije naglasak je na oèuvanju stabilnosti svih ukljuèenih regija, jaèanju socijalne i privredne kohezije i održivom razvoju, unapreðivanju poljoprivrede, ribarstva i turizma sa posebnim naglaskom na zaštitu životne sredine. Nova euroregija imaæe ukupno 22 miliona stanovnika, koliko ih živi u svim regijama jadranskih zemalja koje se udružuju u novi regionalni savez. Jadranska euroregija obuhvata sedam italijanskih regija uz Jadran, tri slovenske primorske opštine, sedam hrvatskih jadranskih županija, hercegovaèko-neretvanski kanton u BiH, Crnu Goru, kao i sedam albanskih jadranskih pokrajina. (kraj) tmi/mrd