Podgorica, (MINA) – Ključni problem u zaštiti životne sredine je u institucijama, jer nije dovoljno donijeti dobre zakonske okvire, već je neophodno zakone poštovati i implementirati, ocijenila je predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) Milka Tadić Mijović. U publikaciji "Stop devastaciji prirode", koja je dio projekta Stop 2 READ, navodi se da je u Crnoj Gori devastacija životne okoline ozbiljan problem, a da iza nje obično stoje interesi privilegovanih pojedinaca i korupcija. "Kao i u drugim oblastima, ključni problem je u institucijama, jer nije dovoljno donijeti dobre zakonske okvire, već je neophodno taj zakon poštovati i implementirati", kazala je Tadić Mijović na konfrenciji povodom završetka projekta Stop 2 READ. U publikaciji Stop devastaciji prirode navodi se da Vlada čini izvjesne napore da zakonski okvir iz oblasti zaštite životne sredine usaglasi sa onim u zemljama Evropske unije (EU), što je rezultiralo otvaranjem poglavlja 27. Dodaje se da je potreban dodatan napor na harmonizaciji zakonskog okvira, dok je implementacija veliki izazov i na početku je. „U Crnoj Gori i regionu devastacija životne sredine je ozbiljan problem, a iza te devastacije obično stoje interesi privilegovanih pojedinaca, korupcija i neefikasna pravna država“, navodi se u publikaciji “Stop devastaciji prirode“. Tadić Mijović je kazala da bi mediji i nevladine organizacije (NVO) trebalo da nastave sa pritiskom na donosioce odluka, alarmiranjem javnosti. Prema njenim riječima, dešavanja na Žabljaku i u Baru potvrđuju da aktivni građani mogu da zaustave devastaciju prirode. „Nije više pitanje šta će da rade institucije, nego je dužnost svih da štitimo ovo što treba da ostavimo nekome iza nas. Zaštita životne sredine u Crnoj Gori je brutalno ugrožena, neophodna je veća posvećenost državnih institucija. Devastacija će biti zaustavljena tek kada one budu radile u javnom interesu“, rekla je ona. Tadić Mijović je navela da je činjenica da se priroda u Crnoj Gori devastira, kao i da je pred Crnom Gorom dug put ispunjavanja obaveza iz Poglavlja 27. „Korita naših rijeka se uništavaju zbog toga da bi neki novac završio u džepovima privilegovanih pojedinaca, ili kroz izgradnju malih hidroelektrana ili eksploataciju šljunka“, dodala je ona. Prema riječima Tadić Mijović, Crna Gora, iako je u Ustavu deklarisana kao ekološka država, daleko je od toga. Ona je kazala da su tokom realizacije projekta imali problem dostupnosti informacija, jer se mnoge u vezi sa pitanjem životne sredine skrivaju. „Jedan od ključnih problema da se objektivno informiše javnost kada je u pitanju životna sredina je upravo to skrivanje informacija. To govori o tome da je Crna Gora još daleko od demokratske države u kojoj postoji sloboda medija, jer ako se informacije skrivaju onda je otežano informisanje građana o temama od javnog značaja“, dodala je Tadić Mijović. Izvršna direktorica nedeljnika Monitor, Milena Perović Korać, kazala je da je osnovni problem u oblasti zaštite životne sredine nepostojanje pravne države i kvalitetnih institucija koje mogu da isprate aktivnosti u toj oblasti. Ona je rekla da je Vlada uradila dio posla kada su u pitanju zakonski okviri, ali je implementacija nešto sa čim postoji veliki problem. Perović Korać je ocijenila da institucijama najčešće nedostaje advekatan kadar i volja da se izbore sa problemima otpada, crnim ekološkim tačkama, zaštitom biljnih i životinjskih vrsta. „Iza ovih problema stoje interesi privilegovanih pojedinica i grupa, što objašnjava nedostatak političke volje“, kazala je ona. Prema riječima Perović Korać, neophodno je da se svi akteri društva uključe kako bi se ti problemi riješili. Ona je ocijenila da je važnost medija velika, jer oni ukazuju na probleme. „Nakon što su detektovane crne ekološke tačke, utvrđeno je da institucije ne obavljaju posao najbolje kad se radi o mjerenjima i kvalitetu životne sredine“, kazala je Perović Korać. Ona je istakla da je neophodno pooštriti kaznenu politiku kada su u pitanju djela koja se tiču zaštite životne sredine i možda bi ih trebalo definistati kao krivična djela. “Takođe treba podići ekološku svijest građana, što bi isto trebalo da bude zadatak medija”, rekla je Perović Korać. Dušica Tomović iz Balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN) kazala je da nalazi istraživanja sprovedenog tokom projekta nijesu politička interpretacija, već su stvarno stanje stvari. „Mediji u Crnoj Gori, ali i van nje ne posvećuju dovoljno pažnje temama koje se odnose na zaštitu životne sredine“, zaključila je Tomović. (kraj) mip/isf