• petak, 25 jul 2025

Deveti izbori od uvoðenja višepartizma

Deveti izbori od uvoðenja višepartizma
Podgorica, (MINA) – Parlamentarni izbori, koji æe biti održani sjutra, biæe deveti od uvoðenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a treæi nakon sticanja nezavisnosti. Prvi višestranaèki izbori za Skupštinu održani su u decembru 1990. godine i na njima je pobijedio Savez komunista Crne Gore (SKCG), stranka koja æe kasnije promijeniti ime u Demokratsku partiju socijalista (DPS). Ta stranka osvojila je više od 171 hiljadu glasova, odnosno 83 od 125 poslanièka mjesta. Osim SKCG u parlament su ušli i Savez reformskih snaga Jugoslavije (SRSJ) sa 17, Narodna stranka (NS) sa 13 i Demokratska koalicija – savez muslimansko-albanskih stranaka sa 12 poslanièka mjesta. Naredni parlamentarni izbori održani su 20. decembra 1992. godine, a na njima je apsolutnu vlast dobila DPS osvojivši 46 od 85 poslanièkih mjesta. Druga stranka po jaèini u Skupštini tada je bila NS sa 14 poslanika, zatim Liberalni savez Crne Gore (LSCG) sa 13, Srpska radikalna stranka (SRS) sa osam i Socijaldemokrastka partija (SDP) sa èetiri. Na sledeæim izborima 3. novembra 1996. godine, najviše glasova osvojila je DPS i sa 45 mandata ostala najjaèa stranka u crnogorskom parlamentu. Kolaicija NS i LSCG-a, Narodna sloga, osvojila je 19 poslanièkih mjesta, Stranka demokratske akcije tri, dok su albanske stranke - Demokratski savez Crne Gore (DSCG) i Demokratska unija Albanaca (DUA) osvojile po dva mandata. Prvi izbori nakon rascjepa u jedinstvenom DPS-u održani su 31. maja 1998. godine i na njima je pobijedila koalicija Da živimo bolje - Milo Ðukanoviæ. Ta koalicija koju si èinile NS, SDP i Ðukanoviæeva struja u DPS-a osvojila je 45 mandata, SNP –19, LSCG pet, a DSCG i DUA po jedan mandat. Nakon što je NS napustila vladajuæu koliciju sljedeæi izbori održani su 22. aprila 2001. godine i na njima je najviše glasova osvojila koalicija Pobjeda je Crne Gore, DPS-a i SDP-a, sa ukupno 36 poslanièkih mjesta, ali joj to nije bilo dovoljno da formira vladu. Koalicija Zajedno za Jugoslaviju koju su èinile SNP, NS i Srpska narodna stranka (SNS) osvojila je 33 mandata, LSCG šest, a DSCG i DUA po jedan mandat. Nakon višemjeseènih pregovora LSCG je podržao manjinsku Vladu DPS-a i SDP-a. Kada su liberali, nakon potpisivanja Beogradskog sporazuma, uskratili povjerenje Vladi tadašnjeg premijera Filipa Vujanoviæa na izborima održanim 20. oktobra 2002. godine koalicija DPS-SDP sada pod imenom Za evropsku Crnu Goru, sa 39 poslanièkih mjesta osvojila je apsolutnu vlast. Koalicije SNP-a, NS-a i SNS-a - Zajedno za promjene osvojila je 30 poslanièkih mjesta, LSCG èetiri, a Demokratska koalcija Albanci zajedno dva mandata. Na septembarskim izborima 2006. godine, prvim nakon sticanja nezavisnosti, koalicija DPS-SDP Za evropsku Crnu Goru ponovo je osvojila apsolutnu vlast sa 41 poslanièkim mandatom. Druga je bila Srpska lista sa 12 mandata, dok su novoformirani Pokret za promjene (PZP) i koalicija SNP, NS i DSS osvojili po 11 mjesta u parlamentu. Koaliciji Liberalne partije i Bošnjaèke stranke (BS) pripada su tri mandata, dok su DUA, DSCG i Albanska alternativa osvojile po jedno poslanièko mjesto. Na parlamentarnim izborima 29. marta 2009. godine za 81 mjesto u crnogorskom parlamentu borilo se 16 izbornih lista. Koalicija Evropska Crna Gora, koju su èinile DPS, SDP, BS i Hrvatska graðanska inicijativa imala je 48 poslanika. SNP imala je 16, Nova srpska demokratija osam, a PZP pet predstavnika. Mjesto u crnogorskom parlamentu, sa po jednim poslanièkim mjestom, zauzele su Demokratska unija Albanaca, koalicija Demokratskog savez u Crnoj Gori i Albanske alternative, Forca i Albanska koalicija – Perspektiva. (kraj) isf