Podgorica, (MINA) - Pojedinci iz vlasti i nevladinog sektora javnim istupima u toku sudskog potupka u sluèaju Morinj, pokušali su da utièu na presudu Višeg suda u tom predmetu, ocijenjeno je iz Udruženja boraca ratova od 1990. godine. Udruženje, kako je naveo predsjednik Upravnog odbora Radan Nikoliæ, neæe komentarisati presudu Višeg suda u Podgorici kojom su, u ponovljenom postupku, zbog ratnog zloèina nad ratnim zarobljenicima u logoru Morinj, èetvorica pripadnika bivše JNA osuðena na zatvorske kazne, dok su dvojica osloboðena zbog nedostatka dokaza. "Umjesto toga ukazujemo na neprimjerene istupe pojedinaca iz vlasti i nevladinog sektora koji su u toku sudskog postupka javnim istupima pokušali da utièu na presudu Višeg suda u ovom predmetu, a koji i dalje zagovaraju selektivni pristup poèiniocima i žrtvama ratnih zloèina", kazao je Nikoliæ u izjavi dostavljenoj agenciji MINA. Navodi se da jedan od njih potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder, koji je izjavio da dio crnogorske vlasti nije spreman da se suoèi sa prošlošæu i to obrazložio nepostojanjem osuðujuæih presuda za ratne zloèine nad Bošnjacima, Muslimanima, Albancima i Hrvatima, navodeæi sluèaj Morinj. "Rastoder je, kao dio te iste vlasti, pokazao da nije spreman da se suoèi sa èinjenicom da postoje i ratni zloèini poèinjeni nad Crnogorcima i Srbima, poput onog u splitskoj Lori", smatra Nikoliæ. On je ocijenio da je selektivan pristupu ratnim zloèinima u Crnoj Gori, evidentan i da je proizvod odnosa zvaniène politike prema ratnim dešavanjima iz 90-ih i dominacije te politike nad radom Vrhovnog državnog tužilaštva. "To što imamo veæ drugu presudu za ratni zloèin nad hrvatskim državljanima u Morinju, gdje nije bilo ubistava ratnih zarobljenika, a još nemamo ni optužnicu za ratni zloèin nad 14 crnogorskih vojnika bivše JNA u Lori, sa monstruoznim muèenjima i smrtnim posljedicama, neumoljivo to potvrðuje", zakljuèio je Nikoliæ. Specijalizovano vijeæe sudija podgorièkog Višeg suda osudilo je pripadnike Jugoslovenske narodne armije(JNA) Iva Gojniæa, Špira Luèiæa, Iva Menzalina i Bora Gligiæa na ukupno 12 godina zatvora za ratni zloèin u sabirnom centru u Morinju 1991. i 1992. godine. Vijeæe je oslobodilo Mlaðena Govedaricu i Zlatka Tarlea optužbe za ratni zloèin protiv ratnih zarobljenika. Menzalin je osuðen na èetiri, Gligiæ i Luèiæ na tri a Gojniæ na dvije godine zatvora, za krivièno djelo ratni zloèin protiv ratnih zarobljenika. (kraj) žug/isf