Podgorica, (MINA) – Crnoj Gori prijeti opasnost od hiperprodukcije kadra sa fakultetskim diplomama bez dovoljno struènog znanja, a problem je i što intelektualci nemaju dovoljno angažovan kritièki stav o stanju u društvu, ocijenjeno je na okruglom stolu u Podgorici. Forum univerzitetskih profesora i istraživaèa (FUPI) organizovaao je okrugli sto na temu „Intelektualni potencijal Crne Gore – stanje i pesrpektive“. Na skupu je ukazano na problem kvaliteta fakultetskih diploma, a ocijenjeno je i da obrazovnom sistemu prijeti kolaps zbog prevelike i nelojalne konkurencije visoko obrazovnih ustanova. Predsjednik FUPI-ja Žarko Paviæeviæ rekao je da su intelektualci osobe koje stalno tragaju za istinom i uèestvuju u njenom stvaranju. „Ako se intelektualac prikloni onoj narodnoj – æutanje je zlato, onda nije intelektualac“, kazao je on. Paviæeviæ je pozvao crnogorske intelektualce da ne æute, veæ jasno i javno iznose stavove o stanju u društvu. „Osnovno odreðenje intelektualaca jeste da javno govori“, naveo je on. Profesor sa Univerziteta Mediteran, Milenko Popoviæ, smata da u Crnoj Gori postoji pretjerana produkcija kadra sa fakultetskim diplomama, posebno društvenog smjera, a da se prethodno niko nije zapitao gdje æe se zaposliti ti ljudi. On je rekao da je višak visokoobrazovnog kadra iz Crne Gore u prethodnom periodu apsorbovalo tršište nekadašnje zajednièke države, što ubuduæe neæe biti sluèaj. Popoviæ smatra da crnogorski kadrovi neæe moæi odmah da naðu posao u Evropskoj uniji, veæ æe to tržište za njih u potpunosti biti dostupno tek za 12 godine. Prema njegovim rijeèima, u crnogorskom obrazovanju postoji sistemska greška, jer veæinu visokoobrazovanog kadra èine osobe sa diplomama fakulteta društvenih nauka, a EU je toga zasiæena. „Evropskom tržištu trebaju ljudi sa tehnièkih fakulteta, a mi u Crnoj Gori imamo situaciju da iz godine u godinu imamo sve manje studenata tih fakulteta“, naveo je Popoviæ. On smatra i da, zbog prevelike konkurencije izmeðu državnog i privatnih fakulteta, prijeti opasnost od ozbiljnog urušavanja kvaliteta obrazovnog sistema u Crnoj Gori. Akademik Zoran Lakiæ ukazao je na potrebu afirmacije znanja i nauène istine. On smatra da je politièka prilagodljivost jedna od karakteristika crnogorske inteligencije. Prema njegovim rijeèima, mnogi tom prilagodljivošæu, a ne znanjem i istinom, grade intelektualne karijere. „Ako želimo istinski napredak, nauène istine moraju uvijek biti nadmoæne nad svim drugim“, kazao je Lakiæ. Dekan Fakulteta dramskih umjetnosti, Siniša Jelušiæ, smatra da fakultetska diploma ne èini nekoga intelektualcem. „Za intelektualca je najvažnija sposobnost da kritièki misli. U Crnoj Gori je, meðutim, kritièko mišljenje, u velikoj mjeri, dovedeno u pitanje“, naveo je on. Jelušiæ je ukazao na potrebu razvijanja kritièkog mišljenja kao afirmacije liène slobode. Prema njegovim rijeèima, intelektualac treba da ima angažovan kritièki stav. On smatra da i intelektualni potencijal treba da se potvrðuje na šire prostore, a ne samo na lokalnom. Profesor i književnik Todor Živaljeviæ je ocijenio da je fakultetima više bitan kvantitet, neko kvalitet visokoobrazovnog kadra. I on je ukazao da je kritièki stav ono što krasi jednog intelektualca. „U Crnoj Gori na djelu je nedostatak slobodnog kritiènog mišljenja. Danas je æutanje osnova intelektualaca u Crnoj Gori“, kazao je Živaljeviæ. On smatra da su potrebne radikalne promjene u obrazovnom sistemu Crne Gore i to od osnova do vrha. Savjetnik za nauku na Univerzitetu Crne Gore, Branka Bošnjak, kazala je da se u Crnoj Gori ne vodi adekvatna briga o kadrovskim potencijalima. „Veæinu upravljaèkih mjesta pokrivaju ljudi po politièkim, a ne struènim kriterijumima“, navela je ona. Bošnjak je ukazala i na problem opadanja kvaliteta visokoobrazovanog kadra. „Danas se studira da bi se stekla diploma, a ne znanje“, konstatovala je ona. Bošnjak je ocijenila da se Bolonjska deklaracija u crnogorskoj praksi pretvorila u svoju potpunu suprotnost. (kraj) djs/žug