Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Skupština akcionara Telekoma Crne Gore odluèila je danas da 3,82 miliona EUR od ukupno 4,16 miliona EUR prošlogodišnjeg neto profita bude raspodijeljeno dionièarima kao dividenda. Ostatak novca ili 338,3 hiljade EUR predstavlja obaveznu zakonsku rezervu koja iznosi pet odsto bruto profita. Predsjednik Odbora direktora Telekoma Oleg Obradoviæ najavio je da æe dividende biti isplaæene do kraja godine i da æe manjinski akcionari imati prvenstvo. Dividenda po akciji je oko 11,2 centa, ne raèunajuæi porez od 15 odsto koji se obraèunava na iznos manji od 100 hiljada EUR. Dividenda je 0,9 centi veæa nego za 2001. godinu. Akcionarima Telekoma Crne Gore ni za prošlu godinu, kao ni za prethodnu, neæe biti isplaæene posebne dividende iz operatera mobilne telefonije Monet. Telekom je vlasnik 100 odsto Moneta koji je organizovan kao jednoèlano društvo sa ogranièenom odgovornošæu. Udruženje za zaštitu prava manjinskih akcionara je u avgustu prošle godine pokrenulo još aktuelan postupak protiv te dvije kompanije zbog neisplaæivanja dividendi iz Moneta, kao što je to uraðeno za 2000. godinu. Predstavnici Udruženja su, tvrdeæi da je u pitanju “direktna kraða” danas najavili tužbu protiv Odbora direktora jer ni ove godine neæe dobiti odvojenu dividendu iz Moneta. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja Miodrag Pajoviæ je ocijenio da su akcionari ošteæeni jer neæe dobiti dividendu iz Moneta koji je ostvario 5,2 miliona EUR dobiti prošle godine. Prema rijeèima poredstavnika revizorske kuæe PrajsvoterhausKupers /PricewaterhouseCoopers/ Dejvida Troua /David Trow/, u bilansu Telekoma prikazana je i dividenda za prošlu godinu koju mu je isplatio Monet. U finansijskom izvještaju Telekoma navedeno je da je, na osnovu nekadašnje strukture kapitala Moneta, prema kojoj je 83 odsto imala država, a 17 manjinski akcionari, crnogorskoj Vladi isplaæeno 290 hiljada EUR dividendi iz Moneta za 2001. godinu. Ostatak od 17 odsto ili oko 52 hiljade EUR je, prema tom izvještaju prenijet na Telekom Crne Gore i prikazan u njegovom kapitalu. Telekom Crne Gore je prošle godine ostvario 74,8 miliona EUR prihoda ili za èetvrtinu više nego 2001., dok je neto dobit od 4,16 miliona EUR bila 11 odsto veæa. Izvještaj o poslovanju nije ocijenio ovlašæeni revizor zbog nedostatka važnih podataka i neuporedivosti sa prošlogodišnjim, jer su u meðuvremenu izmijenjena raèunovodstvena pravila. Trou je ocijenio da je nepostojanje uslova za ocjenu “više odraz istorije kompanije, nego sadašnjih aktivnosti menadžmenta”. Ocjena bilansa je bila nemoguæa jer prethodni revizor BC Excel nije dostavio tražene informacije PrajsvoterhausKupersu, kao i zbog limitiranih podataka od Zajednice PTT-a o prihodima i rashodima meðunarodnog telefonskog saobraæaja. Najvažniji razlog izostanka ocjene su, objasnio je Trou, nedoumice u vezi sa vrijednošæu osnovnih sredstava Telekoma, koje æe otkloniti meðunarodni procjenitelj. “U bilansu stanja se vidi koliki je odnos vrijednosti osnovnih sredstava prema ostalim stavkama. Telekom ima osnovna sredstva koja su kupljena davno i za koju ne postoje fakture”, pojasnio je Trou. On je najavio da æe, nakon što angažovani Amerikan aprejzal /American Appraisal/ završi procjenu osnovnih sredstava na osnovu meðunarodnih raèunovodstvenih standarda, postojati uslovi za izradu mnogo kvalitetnijih izvještaja. U Telekomu, dodao je Trou, ne postoji ni potpuna dokumentacija o vlasništvu dijela zemljišta i zgrada koji su prikazani u finansijskim izvještajima. “To pitanje je povezano sa prethodnim. To su recidivi prošlosti, a utvrðianje stvarnog stanja biæe mnogo duži proces od prethodnog”, smatra on. Trou je dodao da u Telekomu postoje još neke nedefinisane stvari, neriješeni sudski sporovi za naknadu štete i isplatu dividendi, èiji je ishod nemoguæe predvidjeti. Obradoviæ je ponovio uvjerenje da æe Telekom ostati lider na tržitu i nakon gubitka monopola, od 1. januara naredne godine. “Apsolutno sam siguran da æemo biti prvi i poslije liberalizacije”, rekao je on objašnjavajuæi uvjerenje ulaganjima Telekoma i okrenutost korisnicima. Za izvršnog direkora Milana Peroviæa, najvažnije prijetnje poslovanju Telekoma su ekspanzija mobilne telefonije i pad platežne moæi korisnika. On je saopštio da je prosjeèna mjeseèna faktura korisnika usluga Telekoma prošle godine iznosila 21,2 EUR ili 13,3 odsto više nego 2001. Prosjeæna neto zarada u kompaniji je prošle godine uveæana oko 44 odsto, a iznosila je oko 417 EUR. Dobit po zaposlenom Telekoma iznosila je oko tri hiljade EUR. Skupština akcionara nije prihvatila ostavke èlanova Odbora direktora Olega Obradoviæa i Aleksandra Raduloviæa, koje predviða princip rotacije. Skupštini su prisustvovali predstavnici 82,75 odsto kapitala Telekoma. Vlada je vlasnik 51,3 odsto, fizièka lica 29,4, privatizacioni fond HLT 6,3, Eurofond 3,8, AtlasMont 2,9, Trend 2,1 a MIG-u pripada 1,5 odsto kapitala. Bivši direktor Telekoma Crne Gore Jusuf Fetahoviæ danas nije imao komentar na medijske informacije da je protiv njega podnijeta krivièna prijava zbog sumnje da je sa još dva lica, zloupotrebom službenog položaja oštetio kompaniju za nekoliko miliona EUR. “Nemam ništa sa aferama, a to je za mene završeno prije dvije godine. Valjda bi za dvije godine inspektori našli nešto da je bilo”, rekao je on novinarima napuštajuæi Skupštinu akcionara Telekoma. Obradoviæ je, kao i crnogorski ministar policije Milan Filipoviæ, potvrdio da je Telekom bio predmet policijske istrage prije dvije godine i da æe sluèaj uskoro biti završen. Filipoviæ je nedavno demantovao da je podnijeta krivièna prijava protiv lica u Telekomu. (kraj) dmc/kmh