Do 1. juna utvrditi kriterijume za bonuse
- Do 1. juna utvrditi kriterijume za bonuse
- Post By urednik
- 19:44, 26 april, 2012

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Vlada je preporuèila javnim ustanovama i preduzeæima u kojima je država veæinski vlasnik da do 1. juna utvrde kriterijume na osnovu kojih se menadžerima može isplatiti godišnji bonus, ako ostvaruju pozitivan finansijski rezultat.
Prema mjerama smanjenja potrošnje i poveæanja prihoda, koje je Vlada usvojila u srijedu, godišnji bonus ne može biti veæi od osam prosjeènih neto zarada u državi. Institucije koje ostvaruju izuzetne pozitivne poslovne rezultate mogu tražiti od Vlade saglasnost za isplatu bonusa sa obrazloženjem.
Ustanovama i preduzeæeima je preporuèeno i da u svojim opštim aktima utvrde najviši iznos neto zarade koji za rukovodioce ne može biti veæi od tri prosjeène neto zarade u državi i do dvije i po prosjeène zarade za zaposlene koja su u rangu nižem od izvršnog direktora. Prosjeèna zarada bez poreza i doprinosa u martu je, prema podacima Monstata, iznosila 489 EUR.
»Zaposleni u preduzeæima u kojima država ima veæinsko vlasništvo koja su ostvarila smanjenje gubitka, u odnosu na prethodnu godinu, imaju pravo na godišnji bonus, uz prethodnu saglasnost Vlade«, navedeno je u mjerama koje je predložile Ministarstvo finansija.
Visina zarade starješina u javnim ustanovama ne može biti veæa od zarada starješine njegovog nadzornog organa i visina zarada zaposlenih treba da bude usaglašena sa zaradama državnih službenika i namještenika sa odgovarajuæim stepenom struène spreme.
Vlada je preporuèil i da se stave van snage takozvani menadžerski ugovori i druga akta kojima su utvrðene posebne privilegije u tokom radnog odnosa i njegovog prekida.
Preporuèeno je i da se sva rješenja koja omoguæavaju zaposlenima da mjeseèno ostvaruju prihod veæi od jedne prosjeène zarade na mjeseènom nivou, stave van snage i koriguju u skladu sa preporukama.
Zadužuju se ministri da ogranièe ukupna mjeseèna primanja svojih pomoænika i sekretara ministarstava do tri prosjeène zarade u državi.
Preporuèuje se jedinicama lokalne samouprave, Glavnom gradu i Prijestonici, koje su osnivaèi javnih preduzeæa i ustanova, da donesu akte u skladu sa preporukama iz ovih zakljuèaka. Isto je preporuèeno i Centralnoj banci i regulatornim agencijama, u cilju pružanja podrške politici Vlade usmjerene na smanjivanje javne potrošnje.
Promijenjen je zakljuèak Vlade sa sjednice od 19. februara 2009. godine pa se zadužuju èlanovi upravnih odbora, odbora direktora, savjeta agencija koje, u javnim ustanovama i državnim preduzeæima imenuje Vlada da, najkasnije do 1. juna usklade opšta akta o utvrðivanju naknada, kao i ugovore o radu, prema utvrðenim kriterijumima.
Prema izmijenjenom zakljuèku, treba ogranièiti naknade za rad na iznos do jedne prosjeène zarade za èlanove i do dvije za predsjednika upravnog odbora, odbora direktora, savjeta agencije koji nijesu zasnovali radni odnos.
Potrebno je i ogranièiti naknade za rad na iznos do dvije prosjeène zarade za èlanove i na iznos do tri i po prosjeène zarade, ukljuèujuæi minuli staž i ostale naknade, za predsjednika upravnog odbora, odbora direktora i savjeta agencije koji su zasnovali radni odnos.
»Implementacijom ove mjere ostvariæe se znaèajne uštede, koje æe otvoriti prostor za nove investicije u preduzeæima i poveæanje iznosa dividendi koje ova preduzeæa uplaæuju državi kao veæinskom vlasniku«, oèekuju u Vladi.
U usvojene mjere spada i smanjenje zarada za funkcionere u Vladi i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija od sedam odsto.
Implementacijom ove mjere ostvariæe se ušteda od oko 79 hiljada EUR mjeseèno.
Uz ovu mjeru, Vlada je dala preporuke Administrativnom odboru Skupštine da izmijeni Odluku o utvrðivanju vrijednosti koeficijenta za obraèun fiksnog dijela zarade predsjednika Crne Gore, državnih i javnih funkcionera u Skupštini i generalnog sekretara predsjednika Crne Gore.
Predviðeno je i smanjenje dnevnica za službena putovanja u inostranstvo za 20 odsto, od èega bi trebalo mjeseèno da se uštedi oko 24 hiljade EUR mjeseèno.
Od smanjenje zarada i naknada za zaposlene u diplomatsko-konzularnim predstavništvima za sedam odsto oèekuje se ušteda od oko 28,25 hiljada EUR mjeseèno.
Predviðeno je i smanjenje naknada za rad èlana radnog tijela ili drugog oblika rada i ukidanje prava na naknadu za odreðeni broj savjetodavnih tijela i radnih timova.
»Utvrdiæe se lista tijela èiji æe èlanovi imati pravo na naknadu i to pravo æe moæi da ostvaruju u zavisnosti od raspoloživih sredstava, koja se dokazuju potvrdom Ministarstva finansija«, kazali su iz Ministarstva finansija.
Implementacijom ove mjere ostvariæe se ušteda od oko 25 hiljada EUR mjeseèno.
Planirana je i obustava isplata naknada èlanovima upravnih odbora javnih zdravstvenih ustanova, centara za socijalni rad i savjeta javnih ustanova, èime bi trebalo da se uštedi oko 59,4 hiljade EUR mjeseèno.
Dopunama Zakona o porezu na dohodak fizièkih lica propisuje se veæa poreska stopa na penzije ostvarene u skladu sa zakonom kojim se ureðuju zarade državnih i javnih funkcionera koja iznosi 50 odsto poreske osnovice.
Implementacijom ove mjere ostvariæe se ušteda od oko 51,3 hiljade EUR mjeseèno.
Mjerama je predviðeno i pravo na povraæaj dijela plaæene akcize kupcima gasnih ulja i teènog naftnog gasa, koja služe za grijanje.
Ovom dopunom Zakona o akcizama, kako je objašnjeno iz Ministarstva, omoguæava se kupcima mineralnih ulja (gasnih ulja i teènog naftnog gasa), a koja služe za grijanje, pravo na povraæaj dijela plaæene akcize.
»Vrste mineralnih ulja na koje se plaæa akciza, odreðuju se prema njihovoj klasifikaciji u Carinskoj tarifi, dok visina akcize za pojedine vrste mineralnih ulja (gasna ulja), iznosi 350 EUR na hiljadu litara kada se koriste kao motorno gorivo, dok ukoliko se ta ulja upotrebljavaju za grijanje visina akcize iznosi 117 EUR na hiljadu litara«, naveli su iz Ministarstva.
Takoðe, Zakonom o akcizama propisano je da mineralna ulja koja se upotrebljavaju kao gorivo za grijanje, ne smiju se upotrebljavati za druge namjene - za pogon motornih vozila, plovnih objekata ili drugih motora.
Implementacijom ove mjere oèekuje se ušteda od oko 400 hiljada EUR mjeseèno.
Mjerama je predviðeno utvrðivanje visine doživotne mjeseène zarade vrhunskim sportistima i visine naknade istaknutim kulturnim stvaraocima propisima Vlade, èime se oèekuje ušteda od oko 50 hiljada EUR mjeseèno.
Planirano je maksimalno ogranièavanje broja vozila koja se daju državnim organima na korišæenje, do dva automobila po instituciji, i prodaja ustanovljenog viška, kao i odreðivanje gornje granice cijene po kojoj se služena auta mogu kupovati.
Biæe uvedena naknada od jednog EUR za SIM kartice, prikljuèak kablovske televizije, elektrièna brojila i ugostiteljske objekte u kojima se mogu konzumirati duvanski proizvodi.
U cilju zaštite najugroženijeg dijela graðana, biæe definisana odreðena izuzeæa, odnosno oslobaðanja.
Implementacijom ove mjere oèekuje se ušteda od oko 1,2 miliona EUR mjeseèno.
»U sluèaju pogoršanja ekonomske situacije i rasta budžetskog deficita, staviæe se van snage Odluka o uveæanju zarade državnim službenicima i namještenicima za obavljanje odreðenih poslova ili u istoj smanjiti procenat uveæanja zarada, na odreðeno vrijeme od jednog mjeseca«, poruèili su iz Vlade.
(kraj) bvm