• srijeda, 23 jul 2025

Do kraja godine podaci o zdravstvenim potrebama zavisnika

Do kraja godine podaci o zdravstvenim potrebama zavisnika
Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je prošle godine registrovan 331 intravenski korisnik droga, a za potpuno sagledavanje rasprostranjenosti upotrebe narkotika neophodno je sprovesti reprezentativno istraživanje i ustanoviti odgovarajuæi registar, rekao je direktor Instituta za javno zdravlje, Boban Mugoša. On je na konferenciji za novinare, na kojoj su predstavljene aktivnosti na spreèavanju zloupotrebe droga, rekao da je Crna Gora i dalje jedna od zemalja koja je najniže postavljena na ljestvici zloupotrebe narkotika. „Ali to ne znaèi i da je dobro, jer dva istraživanja pokazuju da postoji porast“, kazao je Mugoša i naveo da je zabilježen trend rasta skoro svih droga, i to od dva do šest odsto. Prema njegovim rijeèima, istraživanjem sprovedenim 2011. godine pronaðen je i obuhvaæen 331 interavenski korisnik droga sa teritorije Crne Gore. Mugoša je dodao da podaci iz 2010. godine pokazuju trend pada zahtjeva za lijeèenjem, dok ostali pokazatelji, kao što su kolièina zaplijenjene droge ili procesuirana krivièna djela, ne prate taj pad. „Mi smo krenuli u duboku provjeru ovih podataka, da vidimo da nije sluèajno došlo do greške“, kazao je on. Mugoša je ocijenio da su potrebni registri koji taèno pokazuju koliko je ljudi tražilo tretman i zbog èega, kao i koju su drogu uzimali i da li su se lijeèili. „Sve to treba da uradi registar“. „Nadam se da æemo do kraja ovog mjeseca i zvanièno moæi da ustanovimo registar, što znaèi da završetkom informacionog sistema u Institutu za javno zdravlje i njegovim inkorporiranjem u informacioni sistem koji postoji na primarnom i sekundarnom nivou, da æemo moæi da do kraja ove godine dobijemo podatak o svim potrebama koje iskazuju korisnici droga, a vezuju se za zdravstvenu zaštitu“, objasnio je on. Mugoša je naveo da æe za nekoliko dana biti usvojeni pravilnici, a neophodna infrastruktura je veæ pripremljena, pa æe do kraja godine biti poznato kolika je potražnja za lijeèenjem u Crnoj Gori „A iz registra se izvlaèi sve ono što je potrebno da bi sagledali problem u cjelosti“, kazao je on. Komentarišuæi navode pojedinih nevladinih organizacija da u Crnoj Gori postoji 15 hiljada zavisnika, Mugoša je rekao da je uz pomoæ savremene metodologije prošle godine zabilježen 331 intravenski zavisnik. Ukoliko se, kako je pojasnio, pretpostavi da ih ima još toliko, na tome se „završava prièa“ o broju intravenskih korisnika. „Ako pogledamo podatke o broju inficiranih hepatitisom, HIV-om ili ako pogledamo podatke koji govore o osobama koje su zbog nekog djela došle pod sankcije zakona, sve govori da ta brojka ne može nikako da se dostigne“, dodao je Mugoša. Predstavnik Ministarstva zdravlja Jasna Sekuliæ saopštila je da je u pripremi Nacionalna informaciona mreža za praæenje droga i zavisnosti od njih, sa krajnjim ciljem umrežavanja u evropsku mrežu. „Ono što je benefit postojanja nacionalne i evropske mreže jeste zajednièki partnerski rad svih struktura društva, usmjeren ka krajnjem cilju prikupljanja i obrade podataka, koji æe nam na kraju dati tu pravu sliku o stanju u ovoj oblasti u državi“, navela je Sekuliæ. Predstavnik Uprave policije Miodrag Lakoviæ rekao je da se crnogorsko podruèje ne može posmatrati izolovano kada je u pitanju krijumèarenje droge, veæ u kontekstu regionalnog tržišta droge, a nekad i svjetskog. „Na meðunardonom planu smo postigli znaèajne rezultate u prethodnoj godini, jer smo realizovali šest meðunardonih predmeta i procesuirali 73 osobe za krivièna djela sa elementima organizovanog kriminala“, naveo je on. Sociolog Branka Tanasijeviæ dodala je da je prekomjerna upotreba droga veliki problem savremene civilizacije, sa kojim se suoèavaju sve države, pa i Crna Gora. Prema njenim rijeèima, problemi prevencije narkomanije treba da se zasnivaju na unapreðenju saznajnog, socijalnog i emocionalnog razvoja mladih, putem razvojno prilagoðenog informisanja o vrstama i uticajima droga na zdravlje èovjeka. „Uèenici koji su imali iskustva sa drogom mnogo manje od ostalih se bave sportom. Bavljenje sportom znaèajno umanjuje rizik za ulazak u problem zavisnosti“, kazala je Tanasijeviæ. (kraj) drv/žug