Podgorica, (MINA) – Temperatura u Crnoj Gori æe se do kraja vijeka u prosjeku poveæati za 3,7 stepeni, a broj toplih dana godišnje æe biti veæi za 20, predvidio je Klimatski centar Njemaèke /Climate Service Center/. Ekstremne vremenske prilike su u posljednjoj deceniji pogodile Balkan, a njemaèki Centar je angažovan kako bi procijenio posljedice klimatskih promjena na vremenske prilike u Crnoj Gori. Centar je na osnovu više od 20 razlièitih klimatskih modela pripremio Izvještaj za Crnu Goru. Ekspert za hidrometeorološka pitanja, Henrik Rajs /Hinnerk Ries/, koji je predstavio rezultate, kazao je da æe se temperatura do kraja vijeka poveæati od 2,2 do 5,8 stepeni. „Naši nalazi pokazuju da æe se temperatura poveæati u prosjeku za 3,7 stepeni. Što se tièe ekstremnih temperatura, projekcije najavljuju produženje toplotnih talasa za dvadesetak dana, pri èemu su predviðanja za zemaljsku kuglu alarmantnije i predviðaju produženje toplotnih talasa za 40 dana“, kazao je Rajs. Što se tièe padavina, prema njegovima rijeèima, ne oèekuje se neka znaèajnija promjena. „Padavine æe se na godišnjem nivou smanjivati za 15 odsto. Pad æe u ljetnjoj sezoni biti znaèajniji, a u toku zime æe se poveæati“, naveo je Rajs. Upitan da li æe se nivo mora, usljed klimatsklih promjena mijenjati, kazao je da to nije bio predmet istraživanja. „Projekcije iz 2009. godine govore da æe se nivo mora poveæati od 20 do 60 centimetara do kraja vijeka“, ukazao je Rajs. Kako je naveo, preduzimanje mjera, kojim bi se uticalo na klimatske promjene, zavisi od svih u državi. „Prezentacija je namijenjena lokalnim donosiocima odluka. Zajednièki moramo doæi do nekog dogovora i rješenja a koje su to mjere æete sami zajkljuèiti. Poznajete svoju zemlju najbolje. Mišljenja i savjeti struènjaka samo mogu pomoæi“, poruèio je Rajs. On je, govoreæi o opštim klimatskim karakteristikama, naveo da Crnu Goru karakteriše mediteranska klima, sa vruæim i suvim ljetima i blagim, ali vlažnim zimama. „Prosjeèna godišnja temperatura iznosi osam stepeni, a velike varijacije su prisutne izmeðu sjevernog i južnog regiona“, kazao je Rajs. Prema njegovim rijeèima, klimatske promjene mogu imati uticaj na faktore životne sredine poput vodnih resursa, prosjeènog broja sunèanih sati u danu na godišnjem nivou i brzinu vjetra. „Neophodno je klimatske promjene uzeti u obzir pri planiranju kapitalnih investicija u energetskom sektoru i sektoru vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda“, zakljuèio je Rajs. Predstavnik crnogorskog Hidrometeorološkog zavoda, Mirjana Ivanov, kazala je da su i u Zavodu došli do sliènih podataka. „Prezentacija je potkrijepila neka naša saznanja. Uoèili smo samo da su poslednjih godina intenzivnije suše, što ovdje nije naznaèno“, ukazala je Ivanov. U odnosu na klimatološku normalu poslednjih 15 godina, dodala je, podaci su pokazali da je toplija klima a broj tropskih dana veæi, sa temperaturom od preko 30 stepeni. Kako je navela, prisutan je broj tropskih noæi gdje su uoèene mimimalne temperature 20 stepeni. Prema njenim rijeèima, èešæi su sušni periodi a padavine se smanjuju, „mada ne statistièki znaèlajno“. „Još uvijek pad nivoa padava nije alarmantan, a zabilježen je i manji broj mraznih dana“, zakljuèila je Ivanov. (kraj) anm/boj