• četvrtak, 17 jul 2025

Dodatno preispitati subvencije

Dodatno preispitati subvencije
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada bi trebalo dodatno da preispita politiku davanja subvencija, a posebno njihovu strukturu, ocijenila je Državna revizorska institucija (DRI) u Izvještaju o reviziji završnog raèuna budžeta za prošlu godinu. Predstavnici DRI smatraju da davanja za socijalne programe, subvencije, garancije na zaduživanje, kao i odlaganje obaveza izmirivanja poreza i doprinosa prema državi, zahtijevaju sveobuhvatnu analizu. »Potrebno je odrediti granicu do koje država poreskim obveznicima, s jedne strane omoguæava poreske beneficije, a s druge daje subvencije i garancije za zaduživanje, u iznosima koji mogu ugroziti finansijsku stabilnost budžeta«, navodi se u izvještaju u koji je agencija Mina-business imala uvid. Subvencije su prošle godine iznosile 32,27 miliona EUR, od èega se 14,72 miliona odnosi na subvencije podgorièkom Kombinatu aluminijuma (KAP) za utrošenu elektriènu energiju, a 16,1 milion za otpremnine radnicima nikšiæke Željezare, Radventa i Tehnostila. Subvencije socijalno ugroženim domaæinstvima za utrošenu struju iznosile su 1,44 miliona EUR. »Revizijom je utvrðen rast subvencija u prošloj godini od 6,66 miliona EUR. Ukupan iznos predviðen za subvencije korišæen je za rješavanje problema viška zaposlenih u Željezari, Radventu i Tehnostilu, dok je dodatno sa te pozicije u tekuæu rezervu preusmjereno 1,5 miliona EUR i uplaæeno za program Željezare«, objašnjeno je u izvještaju. Iz DRI su podsjetili da je za subvencioniranje KAP-a, u skladu sa zakljuècima Vlade od 17. decembra 2009. godine i Ugovorom o poravnanju, opredijeljeno 60 miliona EUR. Elektroprivredi (EPCG) je do kraja prošle godine po tom osnovu iz budžeta isplaæeno 53,08 miliona EUR, dok je u prvoj polovini ove godine fakturisano 4,75 miliona EUR. Subvencije Željezari za utrošenu elektriènu energiju su, za period od 2007. do prošle godine, definisane zakljuècima Vlade od novembra 2006. i aprila 2007. godine. Subvencije su, kako su podjetili iz DRI, utvrðene u visini razlike izmeðu cijene za struju koju Željezara plaæa u skladu sa ugovorom o realizaciji subvencijie od decembra 2007. godine i one koju utvrdi Regulatorna agencija za energetiku. »U periodu od 2007. do 2010. godine EPCG je uplaæena subvencija od 23,63 miliona EUR, dok prošle godine nije bilo plaæanja po tom osnovu«, navodi se u izvještaju. Umjesto toga je, u skladu sa odlukom Vlade, 16,1 milion EUR iskorišæen je za isplatu otpremnina radnicima Željezare, Radventa i Tehnostila. »Dio od 1,5 miliona EUR je, u skladu sa zakljuècima Vlade, preusmjeren u tekuæu rezervu i uplaæen za program Željezari, tako da je za radnike tog preduzeæa, Radventa i Tehnostila iz budžeta uplaæeno ukupno 17,62 miliona EUR«, navodi se u izvještaju. Iz DRI su upozorili i da bi Vlada trebalo opreznije da planira i izdaje nove državne garancije, s obzirom na rizik realizacije veæ odobrenih, posebno onih za KAP, kao na moguænosti njihovog pretvaranja u javni dug. Oni su podsjetili i da je državni dug prošle godine bio 212,8 miliona EUR veæi nego 2010. »Garancije treba da se daju za realizaciju prioritetnih projekata, važnih za opšti društveno-ekonomski i regionalni razvoj države, kao i preduzeæima èiji finansijski izvještaji i poslovna politika garantuju uredno izmirivanje kreditnih obaveza«, naveli su iz DRI. Oni smatraju i da garancije ne treba da služe pokrivanju tekuæih izdataka ili gubitaka u poslovanju. »Neophodno je kroz pravnu regulativu utvrditi dodatne kriterijume, kojima æe se definisati sredstva obezbjeðenja. Prilikom zakljuèivanja ugovora o garanciji, trebalo bi zakljuèiti i onaj o meðusobnom regulisanju odnosa sa korisnikom garancije, kako bi se definisala pravna razgranièenja«, saopštili su iz DRI. Oni su naveli i da bi sa korisnicima garancija trebalo zakljuèiti ugovore u kojima bi se, pored odgovarajuæih sredstava obezbjeðenja, precizirala neophodna saglasnost Vlade za eventualna nova zaduženja i znaèajnija investiciona ulaganja i nabavke. »Ugovore o garancijama treba zakljuèivati nakon što korisnik uplati naknadu za rizik od 0,5 odsto. Neophodno je procijeniti kreditni rizik za date i neotplaæene garancije, ali i obavljati nadzor realizovanih aktivnosti korisnika garancija«, kazali su iz DRI. Neophodno je, kako su dodali, i da se dostavljaju izvještaji o realizovanim aktivnostima nakon davanja garancija, podaci o zahtijevanim i otplaæenim obavezama prema kreditorima i finansijskih iskaza korisnika garancija. (kraj) nar/bvm