Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Novoosnovani Hrvatsko-crnogorski poslovni klub ima za dugoročni cilj dodatno unapređenje crnogorskog poslovnog ambijenta, kao i promociju ekonomskih odnosa i podizanje na još viši nivo privredne i institucionalne saradnje Hrvatske i Crne Gore, saopštio je njegov prvi predsjednik, Stjepan Udovičić. On je u intervjuu za portal Bankar.me kazao da se poslovni ambijent može unaprijediti kroz zalaganje za ekonomski sistem slobodnog preduzetništva, reformu radnog zakonodavstva, vladavinu prava i otvorenu tržišnu ekonomiju, kako bi se nastavio priliv investicija. Izvršni direktor Crnogorskog Telekoma, ujedno predsjedava Upravnim odborom udruženja i, kao njegov predsjednik, predstavlja ga i zastupa u naredne dvije godine mandata. Udovičić je podsjetio da ista otvorena pitanja usporavaju put Crne Gore ka EU i stvaraju prepreku za dolazak stranih investitora, ali se raduje što ih je sve manje. „Hrvatskoj privredi bi moglo biti korisno i zanimljivo iskustvo Crne Gore, koja iako nije članica EU, već dvije decenije koristi euro kao osnovnu valutu, u tome kako su reforme u oblastima finansijskog i platnog sistema, budžeta i brojne druge uticale na privredu i ekonomsku stabilnost“, naveo je Udovičić. On je, na pitanje što su bili ključni razlozi da se članovi Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba odluče za poslovanje u Crnoj Gori, odgovorio da u Crnoj Gori već dugi niz godina posluju neke od najuspješnijih hrvatskih kompanija, koje na njihovom tržištu ostvaruju značajne poslovne rezultate u svojim oblastima. „Osim toga, komunikacija i saradnja između hrvatskih i crnogorskih kompanija već je bila dosta dinamična, zahvaljujući, između ostalog, i aktivnostima ambasadora Hrvatske u Crnoj Gori, Veselka Grubišića, koji je i počasni predsjednik Udruženja. Zbog toga je ovaj korak prirodan nastavak tih aktivnosti i uspješne saradnje“, kazao je Udovičić. On je naveo da nije novost niti rijetkost u Crnoj Gori da se formiraju slična udruženja kako bi se promovisala partnerstva, investicione i poslovne prilike, ali i da bi se kreirao privredni i regulatorni ambijent pogodan za razvoj biznisa, i to, važno je istaći, ne samo za hrvatske ili strane investitore, već i za crnogorske kompanije. Udovičić je, odgovarajući na pitanje da li smatra da firme iz Hrvatske imaju mogućnosti da više ulažu u Crnu Goru, kako kroz otvaranje vlastitih podružnica, tako i kroz osnivanje firmi u čijoj vlasničkoj strukturi bi bio hrvatski kapital, rekao da su kompanije i investitori iz Hrvatske već Crnu Goru prepoznali kao priliku za investiranje, dok kompanije iz Crne Gore u hrvatskim kolegama vide pouzdane partnere. „To ilustruje i spisak kompanija koje se pojavljuju kao osnivači Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba, među kojima su Erste banka, Hipotekarna banka, Crnogorski Telekom, Ataco, Cemex Montenegro, FEAL Crna Gora, INA Crna Gora, Infinum, KimTec, Ledo Crna Gora, Marinetek, Tuegra, Westpoint, Mercator i Bajkeraj, te nekoliko fizičkih lica“, podsjetio je Udovčić. Hrvatski privrednici, kako je dodao, kroz lične i poslovne kontakte solidno su upoznati sa mogućnostima i uslovima poslovanja u Crnoj Gori, a osnivanje poslovnog kluba poput ovog prilika je da se protok informacija značajno unaprijedi, kako bi informacije putovale u oba smjera, te kako bi se koristile najbolje poslovne prakse. „Na taj način zainteresovani investitori iz Hrvatske će biti dodatno upoznati sa uslovima pokretanja ili akvizicije biznisa u Crnoj Gori, dok će istovremeno donosioci odluka u našoj zemlji dobiti adekvatan feedback o potrebama i željama investitora. Otvaranje ovog dijaloga, uvjeren sam, dovešće do kreiranja novih poslovnih prilika i do povezivanja novih biznisa i ljudi“, smatra Udovičić. On je, govoreći o poslovnom ambijentu u Crnoj Gori, kazao da je investicioni ambijent po različitim parametrima i u većini industrija u prethodnih nekoliko godina stabilan ili s uzlaznom putanjom, što ne znači da nema još dosta prostora za napredak. „Prethodna godina bila je godina ekonomskog oporavka, ali su već ovu godinu obilježile značajna inflacija i ekonomska i energetska kriza. Samim tim pažljivo posmatramo i očekujemo dalje poteze javne administracije, za koje se nadamo da će biti povučeni nakon analiza i konsultacija sa predstavnicima privrede“, naveo je Udovičić. On smatra da je otvorena i bliska komunikacija između donosilaca odluka i predstavnika privrede put ka unapređenju poslovnog ambijenta i da vjeruju da će u javnoj upravi imati partnera na tom putu. „Naglašavam da ne želimo da se bavimo političkim radom, ali želimo da damo sve od sebe da Crnu Goru približimo Evropskoj uniji i da ubrzamo proces evropskih integracija, te da svojim znanjima i iskustvom pomognemo ekonomiji Crne Gore da se što brže prilagodi tim procesima“, kazao je Udovičić. On je naveo da ista otvorena pitanja usporavaju put Crne Gore ka EU i ostaju najveće prepreke stranim investitorima. Na sreću, sve ih je manje, ali moramo, kako smara, zavrnuti rukave i zajedno se baciti na posao. Udovičić je, odgovarajući na pitanje što će biti ključne smjernice u saradnji Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba sa državnim institucijama, naročito ministarstvima koji su ključne za strane investitore, rekao da je njihov zadatak da rade na supartnerstvu i osnaživanju saradnje sa javnom administracijom u Crnoj Gori, da pronađu nove načine da povećaju životni standard građana, da apeluju na još snažnije suzbijanje sive ekonomije, i da razvijaju i promovišu ekološki prihvatljivo poslovanje. Grubišić je kazao da je Hrvatsko-crnogorski poslovni klub djelovao u neformalnom smislu i nešto skromnijem obliku nekoliko godina prije njegovog dolaska u Crnu Goru, a na prvoj službenoj večeri koju je u rezidenciji organizovao za direktore tada još neformalnog HCPK, dao im je do znanja da ga uvijek mogu zvati. „HCPK ima plemenite ciljeve daljeg razvoja ekonomskih odnosa dvije susjedne i partnerske države, a najbolji primjer partnerstva i solidarnosti imali smo prilike vidjeti kada je nakon razornog potresa u Hrvatskoj, Crna Gora uputila humanitarnu pomoć na pogođena područja, te kada su početkom pandemije izazvane virusom covid-19, kao i početkom ruske invazije na Ukrajinu, lanci snabdijevanja iz okruženja zabranili izvoz svoje pšenice u Crnu Goru, a Crna Gora uspjela pribaviti potrebne zalihe brašna i ulja u Hrvatskoj“, rekao je Grubišić. On je naveo da u hrvatsko-crnogorskim odnosima ekonomska saradnja iz godine u godinu raste. „Svakako, još ima prostora za dalje produbljivanje te saradnje i partnerstva u oba smjera. Iz Hrvatske je, do sada, u Crnu Goru uloženo blizu 300 milona EUR, što Crnu Goru čini petom državom po ulaganjima iz Hrvatske“, dodao je Grubišić. (kraj) sam/jlb