Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U Crnoj Gori je prošle godine dodijeljeno 41,88 miliona EUR državne pomoæi, skoro 37 odsto manje nego 2011, a najveæi iznos opredijeljen je za program restrukturiranja Montenegro erlajnsa /Airlines/. Prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o dodijeljenoj državnoj pomoæi u prošloj godini, koji je u skupštinskoj proceduri, neprijavljena državna pomoæ iznosila je 2,18 miliona EUR, odnosno 5,21 odsto ukupno dodijeljene. U Izvještaju Komisije za kontrolu državne pomoæi navodi se i da je na znaèajno poveæanje ukupnog iznosa dodijeljene pomoæi u prošloj godini uticalo aktiviranje garancije date podgorièkom Kombinatu aluminijuma (KAP) za kredit kod Dojèe /Deutsche/ banke, zbog èega je Vlada morala da plati 23,43 miliona EUR. Garancija data KAP-u je, kako se navodi, raèunata kao ekvivalent subvencije i prikazana u Godišnjem izvještaju za 2010. godinu. U cilju izbjegavanja dvostrukog prikazivanja istih podataka, državna garancija aktivirana u prošloj godini prikazuje se kao razlika izmeðu plaæenog iznosa nastalog aktiviranjem garancije i obraèunatog ekvivalenta subvencije, odnosno 19,54 miliona EUR. “Ukoliko se uzme u obzir èinjenica da je iznos od 28,49 miliona EUR, po osnovu subvencija struje KAP-u i aktivirana garancija za to preduzeæe, može se zakljuèiti da je u prošloj godini ukupno dodijeljena državna pomoæ iznosi oko 9,5 miliona EUR, bez sektora saobraæaja, poljoprivrede i ribarstva i antikriznih mjera, što predstavlja svega 0,29 odsto bruto domaæeg proizvoda (BDP)”, navodi se u Izvještaju. To se, kako su kazali iz Komisije za kontrolu državne pomoæi, može okarakterisati kao pozitivan trend, naroèito ako se ima u vidu èinjenica da je prosjek na nivou EU27 za 2011. godinu iznosio 0,51 odsto evropskog BDP-a. U Crnoj Gori je, prema podacima iz Godišnjeg izvještaja, državna pomoæ u prošloj godini dodjeljivana kroz garancije, subvencije i zajmove sa nižom kamatnom stopom, a dominirala je ona za sanaciju i restrukturiranje. “Davaocima državne pomoæi preporuèuje se da, prilikom izrade programa državne pomoæi koji se odnose na sanaciju i restrukturiranje, angažuju nezavisne eksperte koji bi pripremili plan obnavljanja dugoroène konkurentnosti preduzeæa u razumnom vremenskom periodu, na osnovu realnih pretpostavki i uslova za dalju aktivnost”, navodi se u Izvještaju. Iz Komisije su saopštili i da su prošle godine, od ukupno deset prijavljenih dodjela državne pomoæi, osam bile šeme, što je pozitivan trend, jer su one manje selektivne i obuhvataju veæi broj korisnika. “Najveæi iznos državne pomoæi u prošloj godini opredijeljen je za program restrukturiranja Montenegro erlajnsa”, precizira se u Izvjaštaju. Rješenje Komisije za kontrolu državne pomoæi bilo je, kako su dodali, predmet posebne pažnje Evropske komisije (EK). EK je na sastanku Tehnièkog komiteta, koji je u Briselu održan 5. decembra, ocijenila da je program usaglašen sa acquisem, osim u dijelu kompenzatornih mjera koje bi trebalo da budu opsežnije. Ministarstvo saobraæaja i pomorstva je zajedno sa Montenegro erlajnsom pripremilo i Komisiji za kontrolu državne pomoæi dostavilo tražene mjere, na osnovu èega je donijet zakljuèak i proslijeðen Evropskoj komisiji. “Komisija za kontrolu državne pomoæi je, preko Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, obaviještena da su dodatne kompenzatorne mjere dovoljne i da u vezi sa restrukturiranjem Montenegro erlajnsa, Evropska komisija nema dodatnih pitanja”, navodi se u Izvještaju. Najveæi dio državne pomoæi u prošloj godini je, posmatrano po regionima, dodijeljen središnjem, èak 35,3 miliona EUR. Primorski region je dobio 1,3 miliona EUR državne pomoæi, a sjeverni 1,17 miliona EUR. Kada je rijeè o opštinama, najviše je dobila Podgorica, 32,8 miliona, a najmanje Plužine 5,7 hiljada. U Izvještaju se navodi i da je prošle godine državna pomoæ poljoprivredi i ribarstvu iznosila 1,2 miliona EUR, od èega je najviše dodijeljeno mljekarskom sektoru, 658,64 hiljade EUR. Pomoæ je odobrena i za realizaciju programa podsticanja razvoja klastera, kao i razvoja konkurentnosti preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeæa u sjevernom regionu. Državna pomoæ obezbijeðena je i za kulturno umjetnièko stvaralaštvo, kulturnu baštinu, razvoj kulture na sjeveru Crne Gore, podršku razvoju medijskog pluralizma, emitere ili elektronske medije, kao i za sufinansiranje nauèno-istraživaèke djelatnosti. Državna pomoæ opredijeljena je i za realizaciju projekata Investiciono-razvojnog fonda, Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeæa i Zavoda za zapošljavanje. U Izvještaju je navedeno i da je Evropska komisija kroz program IPA-u 2011. opredijelila sredstva kojima finansira projekat pod nazivom Jaèanje upravljanja državnim pomoæima. Korisnici projekta, koji æe trajati do polovine 2015. godine, su Ministarstvo finansija i Komisija za kontrolu državne pomoæi, a njegovi osnovni ciljevi potpuna harmonizacija zakonodavstva, jaèanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta državnih organa koji se bave kontrolom državne pomoæi i poboljšanje razumijevanja politike državne pomoæi meðu Vladinim i organima lokalnih samouprava, privatnim sektorom i sudstvom. Ministarstvo finansija æe, kako je najavljeno, u narednom periodu, u saradnji sa konsultantima Evropske komisije, pripremiti priruènike za davaoce i korisnike državne pomoæi u cilju boljeg razumijevanja i potpune primjene pravila koja se odnose na tu politiku. “Akcenat æe biti stavljen na moguænost korišæenja sredstava iz strukturnih fondova EU i na to kako da se, potpunom primjenom i poštovanjem pravila i procedura državne pomoæi, ona mogu koristiti za razlièite podsticaje i ciljeve, i na taj naèin rasteretiti budžet Crne Gore”, zakljuèuje se u Izvještaju. (kraj) nar/sam