Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Predstavnici Vlade, Sindikata i poslodavaca formiraæe posebnu radnu grupu koja æe razmotriti i pokušati da riješi krupne ekonomsko-socijalne probleme u Crnoj Gori, dogovoreno je danas u Privrednoj komori. Socijalni partneri æe u radnoj grupi imati po tri predstavnika, a Vladu æe, predstavljati potpredsjednik Branimir Gvozdenoviæ i ministri rada i socijalnog staranaja i finansija Slavoljub Stijepoviæ i Igor Lukšiæ, koje je danas imenovao premijer Milo Ðukanoviæ. Predstavnici Vlade su predložili i da se u narednih mjesec do dva sa socijalnim partnerima pokušaju dogovoriti o poveæanju minimalne cijene rada za narednu godinu, što je jedan od osnovnih zahtjeva Sindikata. Sindikat je, na sjednici Vijeæa, kojoj su osim Vladinih prisustvovali i predstavnici banaka i poslodavaca, zatražio i poveæanje minimalne cijene rada koja je posljednji put poveæana 2002. godine, pokretanje proizvodnje sa naglaskom na politiku zapošljavanja, kreditnu i poresku, kao i definisanje socijalnog programa. Èlan Vijeæa Zoran Masonièiæ kazao je da su se stekli svi uslovi za korekciju minimalne cijene rada od 15 odsto, s obzirom na rast troškova života od 12,62 odsto i cijena na malo 15,8 odsto od 2002. godine, što je Lukšiæ ocijenio nemoguæim. Prema rijeèima Lukšiæa, ako bi se minimalna cijena rada poveæala 15 odsto to bi izazvalo direktne troškove Budžeta od 22 miliona EUR. »Pokriæe za to bi imali ako poveæamo poreze, prije svega na dodatu vrijednost na 20 odsto, kao i deficit Budžeta, što bi izbacilo sistem iz ravnoteže. Druga moguænost za pokriæe je da potpuno obustavimo sve razvojne projekte ili dramatièno sjanjimo zaposlenost, za oko šest hiljada«, objasnio je Lukšiæ. «Treba vidjeti da to bude uraðeno u nekoliko faza«. Ðukanoviæ je ocijenio da su stvoreni uslovi za poveæanje cijene rada naredne godine, s obzirom na postignutu makroekenomsku stabilnost, ali na osnovu objektivne raèunice. »Ne treba zaboraviti da se minimalna cijena rada odnosi samo na zaposlene koji primaju plate iz Budžeta, njih oko 30 hiljada, dok ostali zarade koriguju kako hoæe«, kazao je Ðukanoviæ. On smatra da u Crnoj Gori postoje dva krupna problema, a to su nestrpljenje graðana da što brže doðu do »evropskog kvaliteta života« i to što nema spremnosti da svako preuzme dio odgovornosti za »procese koji su u toku«. »Crna Gora je bila nejnerazvijenija bivša jugoslovenska republika, a nakon odluke da ostane u Saveznoj Republici Jugoslaviji i sankcija Meðunarodne zajednice, dodatno je zaostajala u razvoju. Tek nakon uspostavljanja politièke stabilnosti 2002. godine, Vlada je mogla da se bavi ekonomskom obnovom«, tvrdi Ðukanoviæ.«Mi Balkanci, smo navikli na senzacije i incidente, oèekujemo da se sve preko noæi promijeni, a tako se ne može doæi do kvalitetnih reformi«. Vlada, kako je dodao, obavezna je da obezbijedi makroekonomsku stabilnost, stvori ambijent za poslovanje i tako stimuliše domaæe i strane investitore da ulažu u Crnu Goru. »Postoje, meðutim, dodatna oèekivanja, da Vlada treba da vodi poslovnu politiku preduzeæa, prodaje njegove proizvode, a u sluèaju da je to nemoguæe, da obezbijedi plate radnicima. To ova Vlada neæe raditi«, ponovio je Ðukanoviæ. On smatra da »reformskoj« Vladi ne prilièi da povlaðuje nerealnim zahtjevima, kojih je, kako je ocijenio, bilo i na današnjem sastanku, a držanjem u iluzijama, neæe pomoæi ni radnicima ni socijalno ugroženima. »Vlada je do sada izmirila sva lièna primanja u njenoj nadležnosti, a do polovine naredne godine biæe isplaæena i sva zaostala socijalna davanja. Na jesen æe veæ biti isplaæena po dva zaostala socijalna davanja«, najavio je Ðukanoviæ. Na primjedbe da u dosta privatizovanih kompanija, posebno u Telekomu, ima problema i da se prije svega ne poštuju radnièka prava, Ðukanoviæ je kazao da Vlada radi najbolje »u datim uslovima« i uz prisustvo i »punu saglasnost« meðunarodne struène javnosti . »Ne postoji nijedna privatizacija u Crnoj Gori, a da se ne pojave eksperti koji misle da bi to oni mogli bolje. Možda i bi, ali im ne može biti«, konstatovao je Ðukanoviæ. Problem je, kako je dodao, što je taj proces spor, jer je najbolja najbrža privatizacija. Predsjednik Saveza Sindikata Danilo Popoviæ podsjetio je da je od Ðukanoviæa ranije dobio »uvjeravanja« da æe u februaru ove godine biti potpisani svi kolektivni ugovori za zaposlene koji se finansiraju iz Budžeta, ali da ta obaveza nije realizovana. Do sada je, prema podacima Sindikata, potpisano 13 granskih kolektivnih ugovora, i ostalo je još tri, za prosvjetu, zdravstvo i kulturu. Ministar rada i socijalnog staranja Slavoljub Stijepoviæ rekao je da »što se tièe Vlade« oni mogu biti odmah potpisani. »Vlada ih, meðutim, ne potpisuje sama. Sindikat prosvjete traži poveæanje koeficijenata od 45 do 65 odsto što je nerealno«, smatra Stijepoviæ. »Kad ti zahtjevi budu svedeni na realne, možemo potpisati Ugovor«. Vijeæe Sindikata zatražilo je da se do 15. septembra poènu usagalašavati granski kolektivni ugovori i da budu potpisani do 1. novembra. Sindikat traži i da se do 15. septembra usvoji metodologija utvrðivanja minimalne cijene rada i da socijalni partneri utièu i doprinesu usvajanju pravednog zakona o korišæenju imovine bivših društveno-politièkih organizacija. Popoviæ je najavio da æe ti zahtjevi biti proslijeðeni Vladi, kako bi se izjasnila o postavljenim rokovima. (kraj) bvm/kmh