Brisel, (MINA-BUSINESS) - Ministri finansija èlanica Evropske unije (EU) dogovorili su novi naèin za pomoæ državama koje se naðu u fiskalnim i dužnièkim problemima. Novi mehanizam pomoæi dolazi uprkos kritikama iz Evropske centralne banke (ECB) o tome da evropske vlade rade premalo kako bi sprijeèile da fiskalni šokovi utièu na stabilnost zajednièke valute. Predsjednik ECB, Žan Klod Triše /Jean-Claude Trichet/ kazao je da novi mehanizam “nije u skladu” sa onim što je preporuèila ta centralna banka. Prema dogovorenom planu, u Evropskoj uniji æe od 2013. godine postojati poseban fond u kojem æe se nalaziti 500 milijardi EUR namijenjenih za pomoæ državama koje se naðu u problemima. Glavna zamjerka ECB-a toj ideji je to što fond neæe moæi kupovati državne obveznice kako bi se onim državama koje muèe fiskalna pitanja pomoglo pri finansiranju. ECB dosad je na sekundarnom tržištu kupila 77,5 milijardi EUR obveznica kako bi zaustavila širenje krize iz Grèke i Irske koje su bile primorane da potraže vanrednu pomoæ u vidu zajednièkih kredita Evropske unije i Meðunarodnog monetarnog fonda. U ECB-u istièu da takav naèin finansiranja nije primarna uloga te institucije, nego je to borba sa inflacijom. Rast potrošaèkih cijena u posljednje vrijeme prisiliæe tu centralnu banku da se ponovo fokusira na kontrolu inflacije zbog èega tamo prigovaraju državnim vladama da niti u sadašnjim niti u buduæim planovima za pomoæ državama nijesu predvidjele dovoljno raznolikih ‘alata’. Komesar Evropske komisije za monetarna pitanja, Oli Ren /Olli Rehn/, kazao je da sa novim planom EU ima strategiju jaèanja osnova eurozone i vraæanja povjerenja u tržišta državnim obveznicama država eurozone. Plan bi trebalo da zaživjeti za manje od dvije godine pod imenom Evropski stabilizacijski mehanizam (ESM), ali Evropska centralna banka nije jedina koja je iskritikovala ovu ideju. Poznati investitor Džordž Soroš /George Soros/ je u komentaru londonskom Fajnenšel tajmsu /Financial Times/ napisao da æe posljedica ovakvog plana biti “dvobrzinska” ekonomija u kojoj æe dominirati izvozne ekonomije sjevera Evrope, dok æe jug zaostajati. “To æe, ipak, stvoriti nezadovoljstvo zbog kojeg æe se ugroziti politièko jedinstvo Evropske unije”, predviða Soroš. ESM æe imati 80 milijardi EUR uplaæenog kapitala i dodatnih 620 milijardi opozivih sredstava. To æe omoguæiti fondu da državama u problemima pozajmi do 500 milijardi EUR. Evropski stabilizacioni mehanizam æe na raspolaganju imati do 500 milijardi EUR za kreditiranje država koje se naðu u problemima. Prema sadašnjim planovima, za kredite do tri godine taj æe fond naplaæivati dva odsto više od troška nabavke kapitala. Za dugoroènije kredite cijena kredita æe se uveæavati za dodatni odstotak. ESM æe kao vjerovnik imati povlašæeni status, a dogovoreno je da æe se od sluèaja do sluèaja odluèivati hoæe li ulagaèi u državne obveznice morati snositi dio troškova pomoæi državama. (kraj) bvm