Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorski sektor poljoprivrede i agroindustrije, uprkos pozitivnim pokazateljima u pojedinim segmentima proizvodnje, i dalje opterećuju brojni strukturni izazovi koji zahtijevaju sistemski odgovor države i svih učesnika u lancu proizvodnje i plasmana hrane, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).

 

Na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije razmatrani su rezultati poslovanja sektora u prvoj polovini ove godine, realizacija IPARD III programa, kao i mogućnosti uključivanja privrede u program Univerziteta Crne Gore Stipendije najboljima. Posao kod najboljih.

 

Predsjednik Odbora, Milutin Đuranović, istakao je da je sektor ostvario ohrabrujuće rezultate, prije svega zahvaljujući povećanju domaće proizvodnje i rastu otkupa mlijeka, ali da nedavna kriza sa viškovima mlijeka pokazuje koliko je domaća proizvodnja osjetljiva ukoliko nije praćena adekvatnim prerađivačkim kapacitetima i sigurnim tržištem.

 

On je naglasio da je neprihvatljivo da domaći proizvođači budu primorani da prosipaju mlijeko, dok se istovremeno na tržištu uvoze mliječni proizvodi.

 

Posebno je ukazao na značaj kampanje Kupujmo naše, koja doprinosi jačanju svijesti građana o važnosti kupovine domaćih proizvoda, ocjenjujući da upravo potrošači svojim izborom mogu dati snažan doprinos opstanku domaćih gazdinstava i razvoju crnogorske poljoprivrede.

 

Đuranović je naveo da očuvanje stočarske proizvodnje znači i očuvanje života na selu, jer iza svakog domaćeg proizvoda stoje porodice koje svakodnevno ulažu veliki rad i trud kako bi održale proizvodnju.

 

Sekretarka Odbora, Lidija Rmuš, predstavila je Informaciju o poslovanju agrara za period januar–jun ove godine, navodeći da su povoljni vremenski uslovi doprinijeli dobroj proizvodnoj godini, naročito u voćarskoj proizvodnji, dok su zabilježeni rast vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda, povećanje otkupa mlijeka, kao i rast proizvodnje u prehrambenoj industriji.

 

Ona je ocijenila da rast primarne proizvodnje mora biti praćen razvojem prerade, logistike i tržišnih kanala, kako bi se izbjegle slične situacije u budućnosti.

 

Rmuš je navela i da, uprkos rastu izvoza pojedinih proizvoda više faze prerade, Crna Gora i dalje bilježi visok spoljnotrgovinski deficit u razmjeni hrane, što potvrđuje izraženu zavisnost od uvoza.

 

“Zbog toga je potrebno snažnije povezivanje poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma, povećanje korišćenja domaćih sirovina, veća ulaganja u razvoj prerade i skladišnih kapaciteta, efikasnije korišćenje evropskih fondova, kao i veća izdvajanja iz nacionalnog budžeta za razvoj poljoprivrede”, navela je Rmuš.

 

Ona je posebno istakla da je za dugoročni razvoj neophodno zadržati stanovništvo u ruralnim područjima, stvarati bolje uslove za mlade poljoprivrednike i razvijati proizvodnju hrane sa većom dodatom vrijednošću.

 

U tom procesu, kako je dodala, značajnu ulogu imaju promocija domaćih proizvoda i njihovo bolje pozicioniranje u trgovinskim lancima i turističkoj ponudi, podsjećajući da je PKCG uspješno realizovala ovogodišnju nagradnu igru Kupujmo naše, koja je, u okviru kampanje Snaga je u svima nama, doprinijela jačanju svijesti građana o značaju kupovine domaćih proizvoda i pružanju podrške crnogorskim proizvođačima.

 

Privrednici su tokom diskusije kazali da je ovogodišnja kriza u otkupu mlijeka pokazala strukturne slabosti domaćeg sektora poljoprivrede i prehrambene industrije.

 

“Takođe, ukazali su na paradoks da Crna Gora, uprkos velikoj zavisnosti od uvoza hrane, dolazi u situaciju da domaći proizvođači ne mogu plasirati proizvedene količine mlijeka i drugih proizvoda. Saglasni su da rast primarne proizvodnje mora biti praćen razvojem prerađivačkih i skladišnih kapaciteta, boljom organizacijom tržišta i čvršćim povezivanjem proizvođača, prerađivača, trgovinskih lanaca i turističkog sektora”, navodi se u saopštenju.

 

Privrednici su ukazali i na izazove koje donosi usklađivanje sa evropskim standardima, posebno u proizvodnji tradicionalnih mliječnih proizvoda, ocjenjujući da je proizvođačima neophodna dodatna institucionalna podrška kako bi uspješno odgovorili tim zahtjevima.

 

Smatraju da naredni period treba iskoristiti za modernizaciju proizvodnje, bolje planiranje i jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda, kako bi spremnije dočekali uslove poslovanja na jedinstvenom evropskom tržištu.

 

Kao prioriteti su izdvojeni donošenje zakona o zabrani nefer trgovačkih praksi, unapređenje poreske regulative i prilagođavanje radnog zakonodavstva specifičnostima poljoprivredne proizvodnje.

 

Takođe, istakli su da promocija domaćih proizvoda, kroz kampanje poput Kupujmo naše, uz njihovo snažnije pozicioniranje u trgovinskim lancima i turističkoj ponudi, predstavlja jedan od ključnih preduslova za jačanje domaće poljoprivrede.

 

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Mirsad Spahić, upoznao je članove Odbora sa aktivnostima na pripremi dva važna zakonska rješenja koja bi trebalo da unaprijede poslovni ambijent u sektoru poljoprivrede.

 

On je istakao da je u završnoj fazi priprema Zakona o zabrani nefer trgovačkih praksi u lancu snabdijevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, kojim će se dodatno zaštititi položaj domaćih proizvođača, unaprijediti ugovorni odnosi i ojačati njihova pregovaračka pozicija na tržištu.

 

Spahić je najavio i izradu Zakona o državnoj pomoći u oblasti poljoprivrede, kojim će se definisati budući model podrške domaćim proizvođačima nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) i usklađivanja sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

 

Kako je istakao, cilj je da se već sada identifikuju mjere koje će država moći da zadrži kao podršku domaćim proizvođačima i nakon ulaska u EU, posebno u situacijama kada budu potrebne intervencije zbog poremećaja na tržištu ili elementarnih nepogoda.

 

On je naglasio da će predstavnici PKCG biti uključeni u izradu oba zakonska rješenja.

 

Govoreći o evropskim integracijama, Spahić je ukazao na značajne promjene koje očekuju domaći agroprehrambeni sektor od 1. jula naredne godine, kada će biti dozvoljen uvoz proizvoda životinjskog porijekla samo iz objekata odobrenih u skladu sa standardima EU.

 

“Ova promjena predstavlja priliku da domaći proizvođači unaprijede proizvodnju i zauzmu značajnije mjesto na domaćem tržištu, i već sada je neophodno planirati proizvodnju i pripremati se za uslove poslovanja na jedinstvenom evropskom tržištu”, poručio je Spahić.

 

Predstavnice Agencije za plaćanje, Danka Božović i Edita Mahmutović, predstavile su dosadašnje rezultate realizacije IPARD III programa, ističući da interesovanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača za raspoložive mjere i dalje raste uprkos zahtjevnim procedurama.

 

One su naglasile da se trenutno uspješno realizuju projekti iz Mjere 3, namijenjene investicijama u preradu poljoprivrednih proizvoda, kao i Mjere 7, koja podržava razvoj ruralnog turizma i preradu na poljoprivrednim gazdinstvima.

 

Božović i Mahmutović su kazale da je u okviru ovih mjera ugovoren značajan broj projekata i milionska vrijednost bespovratne podrške, dok se novi javni pozivi za ruralni turizam i preradu na gazdinstvima očekuju do kraja godine.

 

One su navele da interesovanje korisnika potvrđuje da proizvođači prepoznaju značaj evropskih fondova za modernizaciju proizvodnje, unapređenje konkurentnosti i povećanje dodate vrijednosti domaćih proizvoda.

(kraj) jlb