Nikšiæ, (MINA) – Nikšiæka stanica Gorske službe spasavanja (GSS) pozvala je veèeras državne organe da što prije donesu zakon o spasavanju i tu organizaciju uvrste u republièki budžet, kako spasioci stalno bili u službi graðana i turista. Portparol GSS-a Radivoje Vukoviæ na konferenciji za novinare ukazao je da Crna Gora jedina u okruženju nema zakon o spasavanju. «Izrada nacrta Zakona i njegovo donošenje, kao i funkcionisanje GSS-a u okviru državnih institucija riješili bi brojne probleme sa kojima se suoèava ta služba u smislu organizovanosti, nabavke opreme i samim tim njenog uspješnog djelovanja», kazao je Vukoviæ. On je objasnio da bi Nacrt Zakona o spasavnju uradila GSS, a zatim preko opštinskog parlamenta došao do Vlade. «Mi smo ustanovili Platforma za donošenje Zakona koja podrazumijeva odgovornost i pripravnost Stanice za djelovanje na teritoriji Crne Gore, spremnost i osposobljenost spasilaca za intervencije, planiranje troškova države, školovanje kadrova i stalna prisutnost nauènom pristupu», naveo je Vukoviæ. On tvrdi da se o razvoju održivog planinskog turizma, posebno u ponudi za strane goste ne može govoriti ako se sagleda trenutna situacija u Crno Gori. «Ne postoji organizovana spasilaèka služba kao ni specijalistièke topografske karte sa planinarskom markacijom, odnosno horizontalnom i vertikalnom signalizacijom i u ljetnjim i u zimskim mjesecima, osim na Durmitoru. Sve ostale planine su bukvalno divlje i tehnološki neobraðene», naveo je Vukoviæ. On je dodao da ne postoje ni skloništa, planinski domovi, obavještajne taèke kao ni organizovani punktovi za preventivu i spasavanje po planinama. «Sve to odlazak u crnogorske planine i kanjone èini pravom avanturom i neizvjesnošæu», smatra Vukoviæ. On je istakao da Gorski spasilac kao profesija u našoj republici ne postoji i naveo primjer Slovenije, kao prestižne sile u Evropi i svijetu kada je to zanimanje u pitanju. «U Sloveniji postoji preko 200 planinarskih domova i više od 500 gorkih spasilaca koji se organizuju na profesionalnoj i amaterskoj osnovi uz finansiranje iz državnog budžeta. Oni posjeduju najbolju i najsavremeniju opremu i edukuju jedan od najboljih kadrova u svijetu», objasnio je Vukoviæ. Sekretar GSS-a Stevo Vujoviæ ukazao je na problem organizacije prilikom neke intervencije, jer, kako je rekao, situacija je «pomalo èudna» a i kada nema zakona sve je dozvoljeno. «Imali smo nekad saradnju sa policijom i vojskom, sada toga uopšte nema. Oprema je još iz 80-ih, dotrajala, bolje reæi da je i nema. Dvoje kola koje imamo stara su po 30 godina, nijesu više upotrebljiva», naveo je Vujoviæ. On je istakao da se GSS postoji i finansira se u okviru Planinarskog smuèarskog društva «Javorak» i kao takva sportska organizacija nije u prilici da «traži» finansijsku podršku. GSS trenutno ima 12 aktivnih spasilaca, 9 ljekara spasilaca, 3 instruktora 10 pripravnika spasilaca i 25 spasilaca koji se ukljuèuju povremeno u akcijama veæeg inteziteta, jer su veæ u starijoj dobi. Vukoviæ je objasnio da su za 43 godine postojanja GSS-a zvanje gorskog spasioca dobila 52 èlana, ili je 1,3 spasioca godišnje, što govori o rigoroznim uslovima za sticanje tog zvanja. Spasilac Dušan Vujiæ je objasnio koje uslove treba ispuniti da bi neko dobio znaèku spasioca. «Potrebno je da se položi zimski i ljetnji kurs alpinizma i spasavanja, uèestvovanje u vježbam, svake godine ovjeravanje znaèke koja se dobije. Uz to potrebno je da to bude kompletna liènost, da poznaje orijentaciju, alpinizam, prvu pomoæ», zakljuèio je Vujiæ. (kraj) mil/mrd