Podgorica, (MINA) – Uvoðenje sistema zdravstvenih centara ne znaèi centralizaciju u oblasti zdravstvene zaštite, nego doprinos ravnomjernom regionalnom razvoju države, kazao je pomoænik ministra zdravlja Mensud Grboviæ. Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je u skupštinskoj proceduri, predviðeno je osnivanje osam zdravstvenih centara koji æe objedinjavati 26 domova zdravlja i bolnice u Crnoj Gori. Grboviæ je agenciji MINA kazao da æe u Crnoj Gori biti ukupno osam zdravstvenih centara, s tim što æe se onaj u Podgorici zvati Klinièki centar Crne Gore (KCCG). “Naša je vizija da za par godina imamo samo tri zdravstvena centra – KCCG, kojem æe gravitirati centralni region - Kolašin, Danilovgrad, Nikšiæ, Cetinje i Podgorica, odnosno oko 300 hiljada graðana, i po jedan zdravstveni centar za sjevernu i južnu regiju”, pojasnio je Grboviæ. On je naglasio da se ne radi o centralizaciji, nego o doprinosu ravnomjernom regionalnom razvoju države. “Trenutno u mnogim specijalnostima imamo 100 odsto specijalista samo u Podgorici, i nigdje drugo u Crnoj Gori. Naš cilj je da 50 odsto zaposlenih doktora bude u centralnom regionu, a drugih 50 odsto na sjeveru i na jugu“, pojasnio je Grboviæ. Na pitanje da li to znaèi da se više neæe dešavati da neke opštine, kao što su Šavnik, u Plužine i Gusinje, nemaju pedijatra ili ginekologa, ona je kazao da tako nešto neæe biti moguæe. “To neæe biti moguæe, sve æe biti pokriveno. Na primjer, Zdravstveni centar Nikšiæ, kojeg æe èiniti Dom zdravlja i Opšta bolnica Nikšiæ, slaæe svoje ginekologe u opštine Plužine i Šavnik koje gravitiraju tom zdravstvenom centru. Dinamika posjeta ginekologa i raspored rada definisaæe se prema epidemiološkim potrebana graðana “, precizirao je Grboviæ. Upitan kako æe motivisati ljekare specijaliste da se opredijele da rade u manje razvijenim sredinama, Grboviæ je kazao da neæe oni birati. „Suština je migracija doktora unutar sistema. Znaèi, unutar svog zdravstvenog centra, i izmeðu zdravstvenih centara“, rekao je on. Prema njegovim rijeèima, vremenom æe zdravstveni centri da kandiduju za šta su oni najsposobniji. „Kandidivaæe se koju operaciju oni najbolje rade, na primjer - gdje se najbolje radi laparaskopska operacija žuène kese. Znaèi, ne svako da radi sve, nego tamo gdje je najbolja koncentracija opreme i kadra – tu æe se raditi“, pojasnio je Grboviæ. On je kazao da se to neæe raditi u svih osam centara, nego u tri ili èetiri, jer neæe svaki imati istu opremu. „To znaèi poveæanje broja sluèajeva po jednom zdravstvenom centru, što podrazumijeva vještije hirurge, i veæu sigurnost i bezbjednost pacijenata, a sve to znaèi manje komplikacija, kraæe zadržavanje na lijeèenju i brže vraæanje na posao“, naveo je Grboviæ. Prema njegovim rijeèima, potpuno je prirodno da je bolje da pacijenta operiše hirurg koji svakodnevno radi, na primjer, laparaskopsku operaciju žuène kese, nego neko ko to radi jednom nedjeljno. „To je ciklus koji æemo zaokružiti i koji æe, uvjereni smo, znaèajno unaprijediti sistem zdravstvene zaštite na teritoriji cijele države“, kazao je Grboviæ. (kraj) gop/anm