Podgorica, (MINA) – Crna Gora treba da uspostavi evidenciju beskuænika i da u Predlogu Zakona o socijalnoj i djeèjoj zaštiti jasno definiše vrstu, nadležnost i naèin pružanja socijalnih usluga toj populaciji, ocijenjeno je iz Instituta alternativa. Istraživaè javnih politika u Institutu, Dragana Radoviæ, je ukazala da se prvi put u crnogorskom zakonodavstvu pojam beskuænika pojavljuje u Predlogu zakona o socijalnoj i djeèijoj zaštiti iz prošle godine. »Institut smatra da je dobro što je Predlog Zakona o socijalnoj i djeèjoj zaštiti vraæen na doradu, posebno u dijelu jasnijeg razgranièenja podjele nadležnosti izmeðu centara za socijalni rad i lokalnih samouprava«, kazala je Radoviæ. Ona smatra da Predlog Zakona o socijalnoj i djeèjoj zaštiti treba posebno da definiše usluge skloništa ili prihvatilišta za beskuænike, kao i da te usluge treba da budu u nadležnosti lokalnih samouprava. »Svjesni finansijskih ogranièenja lokalnih samouprava da posebno obezbijede ove usluge za potrebe lokalnog stanovništva, smatramo da sklonište za beskuænike treba da postoji makar u onim lokalnim samoupravma u kojima je problem beskuæništva najviše zastupljen«, navela je Radoviæ. Ona je dodala da Ministarstvo rada i socijalnog staranja u saradnji sa svim socijalnim akterima, prioritetno centrima za socijalni rad i nevladinim organizacijama, treba da što prije uspostavi evidenciju tih osoba. »Èinjenica da nadležni u Ministarstvu ne raspolažu ni okvirnim brojem beskuænika u Crnoj Gori, ukazuje da su beskuænici uskraæeni za zaštitu osnovnih ljudskih prava, te da se beskuæništvo kao najozbiljniji socijalni problem ignoriše«, kazala je Radoviæ. Kako je navela, evidencija beskuænika treba da bude uraðena uspostavljenjem informacionog sistema socijalnog staranja, odnosno izradom socijalnog kartona. Osim obezbjeðenja trajnog smještaja, dodala je, korisnicima skloništa ili prihvatilišta za beskuænike treba pružiti i psihosocijalnu podršku i pomoæ u cilju postizanja socijalne inkluzije. »Apelujemo da država ne zaboravi da si i ljudi bez krova nad glavom njeni punopravni graðani, a ne graðani drugog reda«, zakljuèila je Radoviæ. (kraj) anm