Podgorica, (MINA) - Država bi trebalo da uloži više napora i sredstava u cilju ostvarivanja prava na informisanje na manjinskim jezicima i o kulturi i tradiciji manjinskih naroda. To se navodi u izvještaju o pravu manjinskih naroda na informisanje na maternjim jezicima, koji je danas prezentovala Inicijativa mladih za ljudska prava (YUIHR). Ocjenjuje se da su Ustav i zakoni relativno dobra osnovu za poštovanje evropskih standarda u ovoj oblasti, ali da je realnost bitno drugaèija kada se implementiraju propisi. “U Crnoj Gori nema institucije koja vrši monitoring poštovanja zakonskih regulativa iz ove oblasti. Agencija za radio difuziju treba da poène aktivnosti u ovom pravcu”, navodi se u izvještaju. Istièe se da svi javni servisi moraju da ulože više napora u osmišljavanju programa o kulturi i tradiciji manjina. Podsjeæa se da Radio-televizija Crne Gore (RTCG) emituje sadržaje na albanskom i romskom jeziku, dok emisije na jezicima drugih manjina nijesu zastupljene. “Uèesnici u istraživanju pokazali su nezadovoljstvo kvalitetom programskih sadržaja na njihovom jeziku i o njihovoj kulturi, tradiciji i naèinu života”. “U radu javnih servisa moraju se organizovano i profesionalno ukljuèiti pripadnici manjinskih naroda zapošljavanjem odreðenog broja novinara, urednika i drugih iz redova manjina, jer je trenutna zastupljenost manjina na nezadovaljavajuæem nivou”, navodi se u izvještaju. Kao razlog zbog kojeg nema emisija na jezicima drugih manjina, predstavnici RTCG naveli su, kako se navodi, sliènost sa crnogorskim jezikom. Lokalni javni servisi ocijenjeni su bolje u odnosu na nacionalni javni servis. “Informacije, odnosno sadržaji koje emituju lokalne radio stanice i televizije, zanimljivije su”, smatraju uèesnici fokus grupa. “Postoji veliko nezadovoljstvo sadržajem emisija o manjinama koje emituju javni servisi. Razlozi su zastarjele informacije kada je u pitanju informativni program (albanska manjina) i informacije koje jaèaju odreðene predrasude (romska manjina)”, navodi se u izvještaju. Istièe se da bi nacionalni savjeti, koji od države dobijaju znaèajna sredstva za ove namjene, trebali, umjesto osnivanja novih glasila, da uspostave saradnju sa javnim servisima. “Tako bi se osmislili programi koji bi odgovarali potrebama pripadnika manjinskih naroda”, kaže se u izvještaju YIHR-a. Predstavnici srpske nacionalne zajednice koji su uèestvovali u istraživanju saopštili su da nemaju povjerenja u RTVCG. “Od javnih servisa najviše povjerenja imaju u RTV Pljevlja”. “Da bi zadovoljili potrebe za informisanjem, uèesnici fokus grupe istakli su da prate televizijske programe susjednih država, a naroèito Srbije”, kaže se u izvještaju. Ispitanici smatraju da su Srpska pravoslavna crkva i kultura Srba zapostavljeni i diskriminisani. Preporuèuje se da bi RTVCG trebalo da ”pojaèa povjerenje srpske nacionalne zajednice u Crnoj Gori objektivnijim informisanjem javnosti”. “Javni servisi bi trebalo da emituju više emisija o kulturi, religiji, obièajima srpske nacionalne zajednice”. Uèesnici fokus grupa smatraju da zbog specifiènosti albanskog jezika nema dovoljno sadržaja na tom jeziku. “Veæina uèesnika ocijenili su da su nedovoljne informacije koje lokalni servisi nude i da zadovoljavaju minimalne potrebe prosjeènog graðanina”. Preporuèuje se da RTCG emituje više sadržaja na albanskom jeziku. Potrebno je uvesti posebne emisije za kulturu, obrazovanje, turizam. U izvještaju se navodi da RTCG nema jasan koncipirani program za Bošnjake i Muslimane i da ne postoji saglasnost predstavnika ovih manjina i javnih servisa po pitanju kolièine i karaktera programskih sadržaja. Na javnim servisima ne postoji informativna emisija na bosanskom jeziku, a mišljenja o potrebi postojanja programskih sadržaja na bosanskom jeziku su podijeljena. “Zbog velike srodnosti sa crnogorskim jezikom, jedan dio uèesnika u istraživanju smatra da takve emisije nijesu potrebne, dok drugi dio smatra da je to naèin oèuvanja bosanskog jezika i bošnjaèke kulture u Crnoj Gori”, kaže se u izvještaju. Prepruèuje se da na lokalnim i nacionalnim javnim servisima treba poèeti sa emitovanjem posebnih emisija koje bi kulturološki i istorijski predstavljale Hrvate u Crnoj Gori. Upozorava se da nijedan novinar romske nacionalnosti nije stalno zaposlen u javnim servisima. “Najveæi problem je nepostojanje kadra meðu Romima ili novinarima koji aktivno govore romski jezik”. “Kada su u pitanju emisije i sadržaji koji govore o Romima, akcenat se najèešæe stavlja na njihov materijalni položaj, što dodatno utièe na etnièku distancu prema ovoj nacionalnoj zajednici”, navodi se u izvještaju. (kraj) žug/isf