Podgorica, (MINA) – Crna Gora je graðanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava, navodi se u novom crnogorskom Ustavu. Preambula Ustava odražava graðanski karakter države, ali su pobrojani i narodi u Crnoj Gori. Službeni jezik je crnogorski, postojeæi državni simboli ostaju, dok su vjerske zajednice, koje se ne pominju pojedinaèno, odvojene od države. U preambuli se nabrajaju kao slobodni i ravnopravni graðani, pripadnici naroda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi, privrženi demokratskoj i graðanskoj Crnoj Gori. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik. Æirilièno i latinièno pismo su ravnopravni. U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima, zastava je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom, a himna je “Oj svijetla majska zoro”. U dijelu Ustava koji se odnosi državljanstvo stoji da „u Crnoj Gori postoji crnogorsko državljanstvo”. „Crnogorski državljanin ne može biti prognan niti izruèen drugoj zemlji, osim u skladu sa meðunarodnim obavezama Crne Gore“, navodi se u dokumentu. Predviðeno je da su su „vjerske zajednice odvojene od države“, kao i da su „vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova“. Ustavom je definisano je da „Crna Gora saraðuje i razvija prijateljske odnose sa drugim državama, regionalnim i meðunarodnim organizacijama, na principima i pravilima meðunarodnog prava“. „Crna Gora može stupiti u meðunarodne organizacije. O naèinu pristupanja Evropskoj uniji odluèuje Skupština“, navodi se u najvišem pravnom aktu. Istièe se i da „Crna Gora ne može stupiti u savez sa drugom državom kojim gubi nezavisnost i puni meðunarodni subjektivitet“. Ustavom je predviðeno da sudije i predsjednike sudova bira i razrješava desetoèlani Sudski savjet. Predsjednik Sudskog savjeta je predsjednik Vrhovnog suda, a njegovi èlanovi su èetiri sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija, po jedan poslanik vlasti i opozicije, dva ugledna pravnika koje bira i razrješava predsjednik Crne Gore i ministar pravde. Sastav Sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore, a to tijelo odluèuje veæinom glasova svih èlanova. Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Skupština veæinom glasova svih poslanika na zajednièki predlog predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine i premijera. Ustavom je predviðeno da Tužilaèki savjet bira i razrešava Skupština. Izbor, mandat, nadležnosti, organizacija i naèin rada tužilaèkog savjeta ureðuje se zakonom. Pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore, koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Premijer i èlanovi Vlade ne mogu vršiti poslanièku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. Predlog da se glasa o nepovjerenju Vladi može podnijeti najmanje 27 poslanika. Interpelaciju za pretresanje odreðenih pitanja o radu Vlade može podnijeti najmanje 27 poslanika. Ustavom je propisano da Skupština Crne Gore, o zakonima kojima se ureðuje izborni sistem i imovinska prava stranaca, odluèuje dvotreæinskom veæinom glasova svih poslanika. U prvom glasanju dvotreæinskom veæinom i u drugom glasanju veæinom svih poslanika najranije nakon tri mjeseca, Skupština odluèuje o zakonima kojima se ureðuje - naèin ostvarenja steèenih manjinskih prava i upotreba jedinica vojske u meðunarodnim snagama. Ustavom je predviðeno da Skupština Crne Gore proglašava ratno i vanredno stanje, na predlog Savjeta za odbranu i bezbjednost. Ako Skupština Crne Gore nije u moguænosti da se sastane odluku o proglašenju ratnog ili vanrednog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je parlamentu na potvrðivanje èim bude u moguænosti da se sastane. Propisano je da se ratno stanje proglašava kada postoji neposredna ratna opasnost ili kada je Crna Gora napadnuta ili joj je objavljen rat. Vanredno stanje može se proglasiti na teritoriji ili dijelu teritorije Crne Gore i to u sluèajevima velikih prirodnih nepogoda, tehnièkih i ekoloških nesreæa i epidemija, veæeg narušavanja javnog reda i mira, ugrožavanja ili pokušaja rušenja ustavnog poretka. Vanredno stanje traje do prestanka okolnosti zbog kojih je proglašeno. Ustavom je propisano da Vojska Crne Gore brani nezavisnost, suverenost i državnu teritoriju, a o upotrebi njenih jedinica u meðunarodnim snagama odluèuje Skupština. U dokumentu se navodi da je Vojska Crne Gore pod demokratskom i civilnom kontrolom. Vojskom komanduje predsjednik Crne Gore na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost. Savjet, osim što donosi odluke o komandovanju Vojskom, analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za preduzimanje odgovarajuæih mjera. To tijelo postavlja, unapreðuje i razrješava oficire Vojske Crne Gore, predlaže Skupštini proglašenje ratnog i vanrednog stanja i upotrebu jedinica Vojske u meðunarodnim snagama. Savjet za odbranu i bezbjednost èine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i premijer. Predsjednik Crne Gore je i predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost. Ustavom je propisano da se predsjednik Crne Gore bira se na neposrednim izborima, na pet godina, a na tu funkciju može biti biran samo crnogorski državljanin, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednih 15. Predloženo je da isto lice može biti crnogorski predsjednik najviše dva puta. Predsjednik Crne Gore bira se na pet godina i u tom periodu ne može obavljati drugu javnu funkciju, niti biti èlan politièke partije. U dijelu nadležnosti navodi se da predsjednik Crne Gore predstavlja državu u zemlji i inostranstvu i zakljuèuje meðunarodne ugovore u okviru svojih nadležnosti. Crnogorski predsjednik komanduje Vojskom, na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, ukazom proglašava zakone i raspisuje izbore za Skupštinu Crne Gore. Predsjednik Crne Gore predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenih razgovora sa predstavnicima politièkih partija sastupljenih u parlamentu, predsjednika i sudije Ustavnog suda i zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Propisano je i da predsjednik Republike postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništva Crne Gore, na predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za meðunarodne odnose. Crnogorski predsjednik prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore, daje pomilovanje i vrši druge poslove utvrðene Ustavom. Postupak za utvrðivanje da li je predsjednik Republike povrijedio Ustav pokreæe Skupština, na predlog 25 poslanika. ”U sluèaju prestanka mandata predsjednika Crne Gore, do izbora novog, kao i u sluèaju privremene sprijeèenosti predsjednika da obavlja posao, tu funkciju obavlja predsjednik Skupštine”, stoji u Ustavu. U dokumentu se navodi da predlog za promjenu Ustava može podnijeti predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Predlog za promjenu Ustava usvojen je u Skupštini, ako za njega glasa dvije treæine svih poslanika. Promjene Ustava ne može se vršiti za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja. Predviðeno je da je promjena osnovnih odredbi ustava, odredbi o biraèkom pravu i promjeni Ustava konaèna ako se za njih na referendumu izjasni najmanje tri petine svih biraèa. U Ustavu stoji i odredba o zabrani ropstva, precizirao da se "nikome ne može ponovo suditi niti može biti ponovo osuðen za isto krivièno djelo", kao i da se “svakome jamèi pravo na odbranu naroèito na jeziku koji razumije da bude upoznat sa optužbom protiv sebe, da ima dovoljno vremena za pripremanje odbrane, kao i da se brani lièno ili putem branioca koji sam izabere". (kraj) djs