Tirana, (MINA) – Država je garancija za poštovanje ljudskih prava i državni organi moraju da uvaže činjenicu da je ljudsko dostojanstvo neprikosnoveno u svakom društvu koje teži da bude otvoreno, građansko i demokratsko, ocijenjeno je na konfrenciji o sprječavanju torture u Tirani. Ministar pravde Crne Gore, Zoran Pažin kazao je da je zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja mjerilo humanosti društava, a time i demokratičnosti. On je naveo da prema kategorizaciji ljudskih prava i sloboda koju primjenje Sud za ljudska prava u Strazburu zabrana mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja spada u apsolutna prava. “U međunarodno-pravnom smislu radi se o pravima koja ne mogu biti derogirana ne samo u mirnodopskim uslovima nego i u vanrednim okolnostima i u ratnim dešavanima”, ukazao je Pažin. On je pojasnio da to znači da se država ne može opravdati činjenicom da nije potpisala Konvenciju o zabrani mučenja Ujedinjenih nacija ili Opcioni protokol. “Nema izgovora ni za one držve koji to nijesu uradile, jer se radi o pravu takvog značaja da prevazilazi domaći pravni okvir i spada u međunarodne pravne standarade prvoga ranga”, istakaoje Pažin. On je poručio da je obaveza države da štiti lica lišena slobode u odnosu na zlostavljanje koje može da uslijedi od drugih zatvorenika. “To je veoma važan aspekat”. “Takođe, zbog značaja koji integritet ljudske ličnosti i dostojanstvo imaju u društvu, imeprativ društva je da štiti ne samo od organa javnih vlasti koji trebaju da se uzdrže od svakog vida nasilja nego i od drugih pravnih subjekata”, rekao je Pažin. On je kazao da je ovo vrijeme u kome se otvaraju neki novi izazovi, kao što je izglasan izlazak Velike Britanije iz Evropske unije. “Mislim da takva činjenica ukazuje na potrebu da treba svi da budemo jedinstveni u onome što su evropske vrijednosti više nego ikada” poručio je Pažin. Ministar pravde Albanije, Jil Manjani je kazao da nema sumnje da je tema o uslovima pritvorenika veoma važna. “Nema sumnje da fizičko i mentalno nasilje, kako bi se ponizili nemoćni, ne samo da je nehumani gest već nema nikakave veze sa ljudskošću”, rekao je Manjani. On je kazao da je fizičko nasilje fenomen od kojeg nasilnici sada odustaju da bi prešli na mentalno nasilje. “Psihičko nasilje je isto nasilje koje dolazi od zatvorenih i bolesnih umova i od ljudi koji imaju potrebu da ukradu informaciju na nasilan način”, naveo je Manjani. On smatra da su policijske službe i administracija u zatvorima više izloženi ovim fenomenima. “Ali nema sumnje da je tortura jednaka diktaturi”. “Onda diktatura, nažalost, na taj način postaje ozakonjena", dodao je Manjani. On je ocijenio da je u društvu u kojima je dominantno siromaštvo tortura svakodnevna. “Kada potrošačko društvo vrši pritisak na porodicu siromšnog onda uspije da ispuni svoje životne potrebe, što je psihično nasilje”, poručio je Manjani. On je dodao da se u društvima u kojima je ekonomska situacija loša kriminalni fenomeni povećavaju i onda rastu i socijani fenomeni kao što je tortura. Manjani je poručio da je potrebno pronaći instrumente kojima bi se poboljšala komunikacija sa civilnim društvom i državnom administarcijama kako bi se uspostavila što bolja regionalna saradnja i doprinijelo eliminisanju torture. Kako je istakao, nema sumnje da postoji tortura tamo gdje nema pravde, što takođe predstavlja vid torture. “Ako zemlje ne sarađuju unutar regiona, ako ne budemo imali bolju saradnju i ekonomski rast, samo na taj način će tortura da opada”, ocijenio je Manjani. On je, kako je rekao, ubijeđen da će ekonomskim razvojem biti manje siromaštva i torture. Prema njegovim riječima, jačanje autoriteta u državi omoguće zaustavljanje ovog fenomena. “Jačanje države, i njeno organičavanje je način u borbi protiv torture”. “Veliki dio torture dolazi od državne torture, od pozicija vlasti, a država je garancija za garantovanje ljudskih prava “, zaključio je Manjani. Predstavnik YUCOM Srbije, Milan Antonijević kazao je da su materijalni uslovi u zatvorima u toj državi kao i u državame regiona loši i da je nedovoljan broj aktivnisti za zatvorene. “Ne obraća se prevelika pažnja da se zatvorenici tokom boravka u zatvorima na adekvatan način pripremaju za ono što dolazi kasnije”, smatra Antonijević. On je ocijenio da pritvorski režim u velikoj mjeri i dalje donosi velike probleme. Prema njegovim riječima, saradnja sa civilnim društvom u toj oblate postoji u Srbiji. “Koliko god da se nijesmo prepoznavali u prethodnom periodu, sadašnji odnosi vode ka tome da se stanje popravi”. “Povjerenje mora postojati, ne samo unutar svake od država već i unutar regiona”, zaključio je Antonijević. (kraj) zor/isf