Podgorica, (MINA) – Vjerski lideri mogu saopštavati stavove svojih zajednica, a država se ne može miješati u politièke zloupotrebe koje su opisane u Informaciji o potrebi donošenja predloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ocijenjeno je iz Graðanske alijanse (GA). U Informaciji, koju je pripremila Vlada, navodi se da znaèajan broj vjerskih lica aktivno uèestvuje u politièkim manifestacijama, a mnogi objekti u vlasništvu vjerskih zajednica koriste se propagandne politièke svrhe u izbornoj kampanji. „Kada je u pitanju javno istupanje o pitanjima važnim u nekom trenutku vjerski lideri svakako imaju pravo da saopštavaju stavove vjerskih zajednica iz kojih dolaze“, rekao je koordinator programa ljudskih prava u GA Milan Radoviæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, graðani moraju prepoznati takve sluèajeve i izolovati ih. „Miješanje vjerskih zajednica u politièki život ima i drugu stranu: njihovi sljedbenici se zloupotrebljavaju od politièkih partija kako bi se preko emocije i povezanosti ostvarile direktne koristi na izborima“, smatra Radoviæ. On je kazao da je nesporno da je Zakon o položaju vjerskih zajednica prevaziðen i da je potrebno donošenje novog. „Meðutim, Informacija Vlade je u takvom tonu kao da su vjerske zajednice odgovorne zbog brojnih preplitanja vjerskih zajednica i države, odnosno poslova koje rade jedna i druga strana“, rekao je Radoviæ. Nije, kako je dodao, primijeæena i akcentirana odgovornost države. „Država je ta na kojoj leži odgovornost da stanje uredi. Pitanje je zašto to država nije uradila do sada? Zašto se veæ duži vremenski period, rekao bih pod pritiskom javnosti, najavljuje donošenje novog zakona, ali se tim povodom ne èini mnogo?“, naveo je Radoviæ. Kako je objasnio, odnos države i vjerskih zajednica je veoma složen i on se ne može urediti samo jednim zakonom. „Zato su plaæanje poreza, imovinska prava i brojna druga pitanja definisana brojnim drugim zakonima, kojih se oèigledno vjerske zajednice u velikom broju sluèajeva - ne pridržavaju, jer su nam svakodnevno pred oèima komercijalne aktivnosti za koje se porez ne ubira, a država opet nije imala odgovore na to“, rekao je Radoviæ. On smatra da Vlada luta sa rješenjima, jer, kako je naveo, oèigledno nema strategiju. Radoviæ je podsjetio da su, jedan od pokušaja Vlade, da uredi odnose sa vjerskim zajednicama, ugovori koje je potpisala sa tri vjerske zajednice. „Prvo, GA smatra da regulisanje odnosa izmeðu države i vjerskih zajednica ugovorima nije adekvatan naèin kojim se ti odnosi ureðuju“, naveo je on. Radoviæ je kazao da zabrinjava što Vlada ugovore nije potpisala sa svim registrovanim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori i što se, kako je naveo, takvom praksom može povrijediti ustavno naèelo da su vjerske zajednice ravnopravne. „Ustavom je propisano da su sve vjerske zajednice u Crnoj Gori ravnopravne, tako da je potpisivanje razlièitih ugovora sa razlièitim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori suprotno Ustavu“, objasnio je on. Radoviæ je ocijenio da je neprihvatljivo da se u formi Ugovora utièe na regulativu u oblastima poput kriviènog postupka, obligacionih odnosa, u oblasti obrazovanja, izvršenja sankcija, stvarnog prava, medija, udruživanja, socijalne zaštite i drugih oblasti. Kako je dodao, pojedine oblasti su u Ugovorima tako definisane da izazivaju objektivnu sumnju da predstavljaju ogranièenja ljudskih prava i sloboda vjernika koji bi svoja angažovanja htjeli da ostvare slobodno i samostalno bez odobrenja vjerskih zajednica koje su zakljuèile ugovore. „Posebno pitanje jeste netransparentnost i odsustvo bilo kakvih preciznih kriterijuma prilikom raspodjele novèanih sredstava vjerskim zajednicama. U Norveškoj je ovo pitanje ureðeno na naèin da vjerske zajednice dobijaju onoliko pomoæi koliko imaju èlanova“, naveo je Radoviæ. On smatra da u izradi ovog zakona treba da budu ukljuèene sve zainteresovane strane, kao i meðunarodne organizacije kako bi, kako je naveo, nova rješenja kroz dijalog, bila u skladu sa potrebama crnogorskog društva i u skladu sa meðunarodnim standardima. (kraj) teo