Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Državne institucije se ne smiju usmjeriti na pokušaj disciplinovanja preduzetnika, bez obzira da li su poveæali cijene proizvoda više od rasta troškova, veæ na razvoj konkurencije, ocijenio je danas direktor Centra za aplikativna istraživanja i analize Vladimir Kavariæ. Proizvoðaèi i prodavci hljeba u utorak su poveæali cijene proizvoda za 37 odsto, dok je mlijeko poskupjelo deset, pravdajuæi se uveæanim cijenama elektriène enrgije, goriva i uvoðenjem poreza na dodatu vrijednost (PDV). Ministarstvo finansija i Direkcija javnih prihoda su ocijenili da je poskupljenje predimenzionirano u odnosu na efekat PDV-a. “Nakon prvog dana primjene PDV-a, prisutno je mnogo prigovora na ponašanje preduzetnika jer su iskoristili priliku implementacije tog poreza za podizanje cijena koje je neadekvatno poveæanju troškova. Bez obzira na moguæu utemeljenost tavih konstatacija, državna reakcija ne smije biti usmjerena na disciplinovanje peduzetnika, veæ na stvaranje i jaèanje institucionalnih pretpostavki za razvoj konkurencije”, rekao je Kavariæ agenciji Mina-business. On smatra da jedino konkurencija onemoguæava monopolsko ponašanje i dovodi do veæe efikasnosti. “Poveæanje konkurentnosti u Crnoj Gori moguæe je jedino kroz poboljšanje i jaèanje poslovnog zakonodavstva i biznis okruženja. Smanjivanje opštih transakcionih troškova, minimiziranje birokratskih procedura u obasti licenciranja uvoza i izvoza i zaštita povjerioca su samo neki od primjera”, kazao je Kavariæ. Uvoðenjem PDV-a, tvrdi on, vlast je propustila šansu da nižim poreskim stopama motiviše legalizaciju sive ekonomije. “Sada je potrebno raditi na legitimnosti postojeæih pravila. Osnovni preduslov je sveobuhvatsnost propisa i primjenjivost na sve uèesnike na tržistu, jer bi selektivnost dovela do jaèanja tržišnih iskrivljenja i formiranja pogrešnog mehanizma podsticaja”, ocijenio je Kavariæ. Bez obzira što stopa od 17 odsto PDV-a u Crnoj Gori nije visoka u odnosu na zemlje iz okruženja, Kavariæ smatra da kreatori ekonomske politike nijesu uvažili stanje crnogorske ekonomije. “Hronièan problem inflacionog pritiska i visok nivo sive ekonomije, kao i uticaj na investicije i zaposlenost su razlozi zbog kojih je trebalo razmisliti o nižim poreskim stopama. Slièan set prigovora odnosi se i na poreze na korporativnu dobit i individualni dohodak graðana”, rekao je Kavariæ. Osim poreza i poskupljenja elektriène energije, na rast inflacije uticaæe i harmonizacija carinskih stopa sa Srbijom. “U sluèaju rasta carinskih stopa možemo oèekivati novi inflacioni pritisak”, kazao je Kavariæ. (kraj) dmc/kmh