Podgorica, (MINA) – Države i društva postjugoslovenskih zemalja dužni su da neprestano i posveæeno rade na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih tokom ratnih zbivanja devedestih godina, poruèeno je na konferenciji za novinare povodom Meðunarodnog dana nestalih. Mirela Rebronja iz Centra za graðansko obrazovanje kazala je da, u situaciji kada godinu za godinom, dvije decenije od ratova koji su se dogodili na prostoru bivše Jugoslavije, govore o hiljadama nestalih, brojke govore same za sebe. “Meðutim, ono što ne smijemo zaboraviti jeste da su i države i društva postjugoslovenskih zemalja dužni neprestano i posveæeno raditi na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih tokom ratnih zbivanja devedestih godina”, kazala je Rebronja. Ona je porulila da, kao pojedinci i društva, ne smijemo zaboraviti ni bol porodica koje i dalje tragaju za svojim najbližim. “Jer bez obzira na godine koje prolaze njihova patnja ne prestaje, pa im u tom pravcu zaista dugujemo punu podršku, pomoæ i solidarnost”. Kako je saopštila, prema podacima Meðunarodnog crvenog krsta, 34.886 osoba je nestalo u periodu 1991-2001. “Za posmrtnim ostacima 11.859 osoba se još uvijek traga, od èega je 10.190 osoba èija je sudbina i dalje nepoznata, a za 1.669 nestalih su poznati podaci o stradanju ali posmrtni ostaci nijesu pronaðeni”, dodala je Rebronja. U Crnoj Gori se kao nestala vodi 61 osoba, “iako udruženja porodica žrtva, kao i organizacije i institucije koje su posveæene uspostavljanju tranzicione pravde kontinuirano rade na pronalaženju novih podataka i tragova koji bi vodili rješavanju svih otvorenih sluèajeva”. “Prema izjavama predstavnika domaæih i stranih institucija ukljuèenih u ovaj proces, Komisije za nestala lica, Meðunarodnog komiteta Crvenog krsta, najveæi izazov predstavlja nedostatak informacija o skrivenim lokacijama na kojima su pokopani posmrtni ostaci nestalih”, pojasnila je Rebronja. U tom pravcu, dodala je, bi nadležne institucije svake od zemalja morale posveæenije i intenzivnije raditi, kako bi pomogli identifikaciji mjesta stradanja, a time i pronalaženju i identifikaciji nestalih. “Od ukupnog broja nestalih lica 23.027 sluèajeva je zatvoreno, 3.591 lice je pronaðeno živo, 328 sluèajeva je zatvoreno iz administrativnih razloga, a 19.108 lica je smrtno stradalo, njihovi posmrtni ostaci su pronaðeni, identifikovani i predati porodicama”, rekla je Rebronja. Predsjednik Udruženja nestalih i ubijenih na Kosovu i Metohiji – Crveni božur, Ljubiša Filipoviæ, kazao je da su u koordiniciji sa srpskim udruženjima nestalih uputili otvoreno pismo svim predsjednicima država u regionu, u kojem zahtijevaju da se konaèno utvrdi istina o èlanovima njihovih porodica. “To nije problem samo porodica veæ društveni i nacionalni, zato problem treba da rješavaju ne samo porodice, veæ institucije. Porodice su dodatno ogorèene jer se žrtvama manipuliše, a njihovo tragedija koristi u dnevno politièke svrhe”, navodi se u pismu. Filipoviæ smatra da istražni organi nijesu dovoljno angažovani u prikupljanju informacija o lokacijama grobnica i utvrðivanju okolnosti stradanja žrtava. “Sporo se ekshumiraju veæ lociranje grobine, posebno na prostoru Hrvatske i Kosmeta, a identifikacija stradalih traje godinama”, rekao je on, navodeæi da pravosudne institucije sporo procesuiraju ratne zloèine. Iz Udruženja su poruèili da politièari ne stvaraju pozitivan ambijent u kojem bi se pitanje nestalih rješavalo iskljuèivo kao humanitarno-pravno pitanje. “Zato i ponovo i danas tražimo od svih Vlada u regionui, da što prije utvrde državnu strategiju u oblasti rješavanja sudbine nestalih i da obezbijede uslove za kvalitetan rad institucija u toj oblasti”, kazao je Filipoviæ. Èlan udruženja, Milena Radeviæ, saopštila je da pitanje kidnapovanih i nestalih ne može i ne smije biti samo problem i briga porodica nestalih i udruženja oko kojih su one okupljene. “Ova civilizacijska i humanitarna pitanja uspješno mogu rješavati jedino vlade država bivše Jugoslavije u kojima je bilo ratnij sukoba i resorne nstitucije i organizacije, kako domaæe, tako i meðunarodne”, navela je ona. Prema rijeèima Radeviæ, bez obzira na karakter proteklih ratova in a to ko je iz njih izašao kao pobjednik, a ko kao gubitnik, sve nevine žrtve zaslužuju maker poštovanje, pažnju i razumijevanje za nagomilane pravne, administrativne i socijalne problem koje njihove porodice imaju. “Kada su sve žrtve u èitavom regionu u pitanju, a posebno srpske žrtve, sve ovo je izostalo. Kao što niko od njih koji su naredili ili poæinili zloèine nad nedužnim ljudima, do sada nije pravedno kažnjen”, rekla je ona. Radeviæ je poruèila da Udruženje nastavlja mukotrpnu, ali istrajnu borbu za saznanje istine i dosezanje pravde za sve žrtve regiona. (kraj) bor/boj/isf