Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crna Gora treba da osigura da ne bude politièkog uplitanja u kontroli i sprovoðenju državne pomoæi, koja je od kljuènog znaèaja za pravilno funkcionisanje tržišta, ocijenio je šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobniè. On je kazao da na taj naèin dobra kontrola državne pomoæi u Crnoj Gori neæe biti shvaæena kao postizanje formalne usklaðenosti sa zahtjevima, veæ kao sistem koji lagano iskorjenjuje lošu pomoæ i osigurava da prakse kao što je poreski tretman velikih multinacionalnih kompanija u teškoæama budu zaista u skladu sa pravilima državne pomoæi. “Podstièem Crnu Goru da intenzivira dinamiku politike državne pomoæi i njene kontrole. Poglavlje 8 o politici konkurencije je vrlo zahtjevno poglavlje èije otvaranje je uslovljeno sa nekoliko mjerila”, rekao je Drobniè na završnoj konferenciji projekta Jaèanje upravljaèkih kapaciteta u oblasti državne pomoæi u Crnoj Gori - SAM projekat. Projekat je finansirala EU, a implementirala Njemaèka organizacija za meðunarodnu saradnju (GIZ). Drobniè vjeruje da je zahvaljujuæi ovom projektu Crna Gora mnogo bliža ispunjavanju EU uslova za državnu pomoæ. On je podsjetio da je to drugi projekat koji je Evropska komisija (EK) povjerila GIZ-u, pri èemu je njihova ukupna IPA investicija iznosila blizu jedan milion EUR. “Državna pomoæ, kao dio politike konkurencije, u EU od kljuènog znaèaja za osiguravanje pravilnog funkcionisanja tržišta i za jako ekonomsko upravljanje”, ocijenio je Drobniè. Prema njegovim rijeèima, trošenje javnih sredstava na održavanje poslovanja neefikasnih preduzeæa i dodjela poreskih olakšica kompanijama sa sumnjivim izgledima za investicije se ne može smatrati dobrom pomoæi. “To je gubitak novca poreskih obveznika, jer se troše znaèajni iznosi sa niskom šansom za oporavak i rast. Takoðe, loša pomoæ ubija vladin kredibilitet”, smatra Drobniè. On je rekao da je od kljuène važnosti da se državna pomoæ namijeni na naèin koji omoguæava vladama da ostvare najveæe uticaje po najmanjoj moguæoj cijeni, što nije lako i nije uvijek oèigledno, èak ni za EU. Ministar finansija, Radoje Žugiæ, ocijenio je da je sprovoðenje projekta rezultiralo mnogobrojnim benefitima na planu unaprijeðenja same politike državne pomoæi i u domenu kvalitetnije harmonizacije domaæeg zakonodavstva sa evropskim. “Opšte je poznato, a tome svjedoèi i iskustvo naših susjeda, da ovo poglavlje zahtijeva posebnu pažnju i vrijeme u procesu pregovaranja, pa je tim i naše zadovoljstvo veæe zbog obima i uspješnosti okonèanog posla, jer æemo se nametnuti kao dostojan pregovaraè kada ovo poglavlje bude otvoreno”, ocijenio je Žugiæ. On je rekao da su, zahvaljujuæi projektu, u crnogorski pravni okriv prvi put uvedeni obrisi mekog prava, objavljivanjem 13 relevantnih propisa kojima se bliže definišu pojedini segmenti države pomoæi. “Tako se danas glasnije govori o problematici državne pomoæi i ona uzima u obzir prilikom definisanja svakog novog zakonskog rješenja ili rada na izmjenama i dopunama postojeæih”, rekao je Žugiæ i dodao da je projekat rezultirao izmjenama i dopunama više zakonskih rješenja iz razlièitih oblasti. Prema njegovim rijeèima, državna pomoæ se znaèajno unaprijeðuje kroz harmonizaciju regulacije. “Politika se sve manje upliæe u državnu pomoæ, koja mora biti potpuno transparentna i sa minimalnim ulaganjima ostvariti maksimalne efekte. Èini mi se da to i radimo”, kazao je Žugiæ. Predstavnik GIZ-a i tim lider SAM projekta, Daiga Lagzdina, kazala je da je EK u junu 2013. godine predstavila izvještaj o analitièkom pregledu za poglavlje 8 – Politika konkurencije, koje obuhvata kako politike za sprjeèavanje monopola, tako i za kontrolu državne pomoæi. “Što se tièe mjerila za otvaranje poglavlja, ona se odnose na usaglašavanje nacionalnih propisa sa pravnom tekovinom EU o državnoj pomoæi, zatim upodobljavanje postojeæih mjera državne pomoæi sa zahtjevima EU i morate da gradite svoje admistrativne kapacitete i pokažete da ta pravila sprovodite u praksi”, precizirala je Lagzdina. Ona je dodala da svi ti ciljevi idu jedan sa drugim i za svo troje je potrebna djelotvorna saradnja meðu raznim organima. “Državna pomoæ nije uvijek loša, može se odobravati ali samo ako se poštuju odreðena pravila, a ona su namijenjena unutrašnjem tržištu. To znaèi da nije samo Crna Gora ogranièena u odobravanju te pomoæi”, objasnila je Lagzdina. Ostvaren je, kako smatra, dobar napredak na brojnim poljima, pri èemu treba još raditi na unaprijeðenju uzajamne saradnje, inaèe æe država poèeti da zaostaje u napretku. Njemaèki ambasador u Crnoj Gori, Gudrun Elisabeth Steinacker, kazala je da joj je drago što je njemaèka Vlada, preko GIZ-a, dala podršku i bila važan partner u tom projektu. “Državne administacije nijesu uvijek sposobne, zbog finansijskih ogranièenja, da podignu plate svojim službenicima onoliko koliko bi bilo potrebno zbog rasta troškova života, ali mogu da ulažu u jaèanje kapaciteta zajedno sa svojim saradnicima”, kazala je Steinacker i dodala da je upravo to ono što je znaèajno na projektu. (kraj) sam/bvm