Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Dodijeljena državna pomoæ u Crnoj Gori prošle godine je iznosila oko 66,44 miliona EUR, što èini preko dva odsto prošlogodišnjeg bruto domaæeg proizvoda (BDP). Procenat državne pomoæi u BDP-u smanjen je sa 2,32 odsto u 2010. na 2,03 odsto u prošloj godini, ali je i dalje najveæi u regionu i u odnosu na zemlje Evropske unije, pokazuje Izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoæi u prošloj godini, koji je u èetvrtak razmatrala Vlada. Izgradnja transparentnog sistema državne pomoæi, kao prvog koraka ka uspostavljanju kontrole u ovoj oblasti, jedna je od preporuka Odluke Savjeta ministara Evropske unije o evropskom partnerstvu. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Crna Gora je preuzela obavezu usvajanja pravnog okvira za kontrolu državne pomoæi, usklaðenog sa pravnim tekovinama Evropske unije (Acquis Communautaire) u ovoj oblasti. Podaci iz Godišnjeg izvještaja o dodijeljenoj državnoj pomoæi pokazuju da u Crnoj Gori i dalje dominira pomoæ koja se dodjeljuje za sanaciju i restrukturiranje. Kao posljedica neispunjenja Plana restrukturiranja Željezare Nikšiæ aktivirane su garancije što je uticalo na znaèajno poveæanje ukupnog iznosa dodijeljene državne pomoæi u prošloj godini. Ovakav trend, kako oèekuju u Vladi, biæe nastavljen i u ovoj godini, prevashodno zbog otežanog sprovoðenja Plana restrukturiranja Kombinata aluminijuma (KAP), koji je uslovio aktiviranje jednog dijela izdatih garancija. »Meðutim, ako se uzme u obzir èinjenica da je iznos od oko 46,65 miliona EUR (subvencija struje KAP-u i aktivirana garancija za Željezaru) dodijeljen na osnovu rješenja Komisije za kontrolu državne pomoæi, iz 2009, odnosno 2010, može se zakljuèiti da je u prošloj godini dodijeljena državna pomoæ od oko 11 miliona EUR (bez sektora saobraæaja, poljoprivrede i ribarstva i antikriznih mjera), što predstavlja svega 0,35 BDP-a. Ovo se može okarakterisati kao pozitivan trend, naroèito ako se ima u vidu èinjenica da je prosjek na nivou EU u 2010. godini iznosio 0,5 odsto evropskog BDP-a«, navedeno je u izvještaju. Takoðe, kako se dodaje, vidljiv je pozitivan trend u smislu smanjenja iznosa izdatih državnih garancija sa elementom pomoæi. Iznos državnih garancija sa elementom pomoæi u prošloj godini manji je 63,79 odsto u odnosu na 2009, odnosno 80,09 odsto u odnosu na 2010. »U prošloj godini nije bilo znaèajnijih dodjeljivanja pomoæi za sanaciju i restrukturiranje, ali se zbog efekata novog talasa ekonomske krize oèekuju prijave ovakvih pomoæi, naroèito od privrednih društava koja posluju u sektorima vazdušnog i željeznièkog saobraæaja i brodogradnje, što æe dovesti do poveæanog uèešæa sektorske državne pomoæi u ukupno dodijeljenoj«, navodi se u dokumentu. Imajuæi to u vidu, preporuèuje se davaocima državnih pomoæi da prilikom izrade programa pomoæi koji se odnose na sanaciju i restrukturiranje, angažuju nezavisne eksperte koji bi pripremili plan obnavljanja dugoroène konkurentnosti preduzeæa u razumnom vremenskom periodu, na osnovu realnih pretpostavki i uslova za dalju aktivnost. Takoðe, u narednom periodu oèekuju se veæa izdvajanja za obavljanje usluga od opšteg ekonomskog interesa, kao što su pomoæi javnom servisu u okviru sektora kulture i informisanja. U ukupno dodijeljenoj državnoj pomoæi u prošloj godini uèešæe horizontalne pomoæi je 31,52 odsto, sektorske 64,06 i regionalne 4,42 odsto. U odnosu na 2010. godinu, u prošloj je znaèajno poveæano uèešæe sektorskih pomoæi zbog aktiviranja garancije izdate Željezari Nikšiæ. Komisija je evidentirala da je u prošloj godini, na osnovu konkursa, Ministarstvo nauke dodijelilo pomoæ nauèno-istraživaèkim ustanovama od oko 209 hiljada EUR. Shodno zakonskim ovlašæenjima, Komisija je po službenoj dužnosti kontrolisala propise na osnovu kojih je dodijeljena pomoæ. Na sjednici održanoj u aprili, a nakon višemjeseène korespodencije sa Ministarstvom nauke, Komisija je ocijenila da propisi na osnovu kojih je dodijeljena pomoæ nijesu usklaðeni sa važeæim pravilima iz oblasti državne pomoæi i dala preporuku Ministarstvu nauke da u roku od 60 dana uradi traženo usklaðivanje. Iznos dodijeljen za ove namjene je u izvještaju prikazan kao neprijavljena državna pomoæ. Neprijavljene državne pomoæi u prošloj godini iznosile su oko 3,79 miliona EUR, odnosno 5,7 odsto ukupno dodijeljene pomoæi. Vlada je u julu prošle godine otpisala dug kompaniji Montenegro erlajns /Airlines/ od oko 3,2 miliona EUR koji je nastao u periodu od 2002– 2006. godine. Vladinim zakljuèkom je zaduženo resorno ministarstvo da pripremi program restrukturiranja koji æe uputiti Komisiji za kontolu državne pomoæi na ocjenu usklaðenosti sa Zakonom. »Imajuæi u vidu navedeno, Komisija je po službenoj dužnosti pokrenula postupak kontrole dodijeljene državne pomoæi Montenegro erlajnsu, pa su garancije date u prošloj godini za ovu kompaniju tretirane u Izvještaju kao element državne pomoæi«, objašnjeno je iz Vlade. U narednom periodu Komisija æe, kako je najavljeno, putem seminara i izrade studija, ukazati davaocima na opravdanost dodjeljivanja takozvanih „dobrih“ državnih pomoæi - mala i srednja preduzeæa, zaštita životne sredine, istraživanje, razvoj i inovacije. »Nadamo se da æemo ih podstaæi da u buduæem periodu za ove namjene opredijele veæi iznos sredstava, jer se radi o pomoæima koje u najmanjoj mjeri izazivaju poremeæaj konkurencije na tržištu«, zakljuèuje se u izvještaju. (kraj) bvm