• petak, 25 jul 2025

Državni organi ne razmišljaju o problemu kredita u CHF

Državni organi ne razmišljaju o problemu kredita u CHF
Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Zemlje u okruženju ozbiljno rješavaju problem kredita u švajcarskim francima (CHF), koji su nastali naglim jaèanjem te valute u odnosu na euro, dok crnogorski državni organi o tome ne razmišljaju, ocijenili su iz Centra za zaštitu potrošaèa (CEZAP). Predstavnici CEZAP-a, Dragomir Æalasan i Dragan Seniæ naveli su da je Maðarska to sprijeèila donošenjem zakona, Island takoðe, a Austrija je 2008. godine ukinula valutnu klauzulu. „Samo naši državni organi, odnosno Centralna banka (CBCG), Ministarstvo finansija i drugi o tome ne razmišljaju. Od CBCG smo tražili oèajnièku pomoæ, ali nijesmo naišli na razumijevanje“, navodi se u saopštenju. Iz CEZAP-a su rekli da CBCG istièe da ne želi da se miješa u sudski spor i utièe na njegov ishod, a u stvari ne želi da se miješa u svoj posao. „Dovoljno je vidjeti njene nadležnosti, a onda pogledati koliko puta je kontrolisala rad Hypo Alpe Adria banke (HAAB), pa zakljuèiti da li smo mi bili u pravu. Dakle, naš apel jeste vapaj u ime oèajnika koji su svoje povjerenje u bankarski sistem skupo platili“, kazali su iz CEZAP-a. Crna Gora, kako su ocijenili, preko svojih organa treba da obuzda nezajažljive apetite "bjelosvjetskih kamataša", dovede njihovo poslovanje u zakonske okvire, a protiv nekih od njih koji su nesumnjivo radili nezakonito, pokrene odgovorajuæe postupke. „Najnoviji dogaðaji uslovljeni su odlukom centralne banke Švajcarske da oslobodi kurs CHF koji je samo za jedan dan skoèio 18 odsto u odnosu na euro, pokazuje koliko smo bili u pravu. Svaki ekonomista sa malo bankarskog znanja uviða o èemu se radi“, rekli su iz CEZAP-a. Rata klijentima sada je, kako se dodaje, veæa 80 odsto od poèetne. Dakle, poèetna rata je na primjer bila 500 EUR, a sada je 900 EUR. „Na primjer, klijent koji je uzeo kredit 2007. godine u iznosu od 120 hiljada EUR i kupio stan od 55 metara kvadratnih, vraæa uredno kredit veæ sedam godina i vratio je preko 86 hiljada EUR, a danas mu je glavnica oko 170 hiljada EUR bez kamata“, navodi se u saopštenju. CEZAP je 17. maja prošle godine podnio tužbu podgorièkom Osnovnom sudu protiv HAAB u ime oko 300 klijenata. Krajem oktobra je u Osnovnom sudu završeno pripremno roèište. Poèetak glavne rasprave po tužbi protiv HAAB bio je zakazan za 15. decembar, ali je odložen, a novi datum æe biti naknadno utvrðen. Predstavnici CEZAP-a tvrde da je HAAB od majke banke iz Austrije dobila eure koje je dala klijentima, kojima nijesu ponuðeni švajcarski franci. Švajcarski franak, kako su naveli, formalno nije ni ušao u Crnu Goru, a valutna klauzula je postala plod špekulativnog ponašanja HAAB. Iz banke su objasnili da je kamatna stopa po kojoj su odobravali namjenske stambene kredite u švajcarskim francima 2007. i 2008. godine bila ubjedljivo najpovoljnija na tržištu. Iz HAAB-a su kazali da su u svakom momentu postupali u skladu sa zakonom, poštujuæi sve stavke ugovora. (kraj) sam/bvm/mib