Beograd, (MINA) - Šef diplomatije Srbije i Crne Gore (SCG) Vuk Draškoviæ, sa suprugom Danicom, najviši je zvaniènik državne zajednice koji je potvrdio dolazak na tradicionalni molitveni doruèak sa predsjednikom Sjedinjenih Amerièkih Država i visokim zvaniènicima te zemlje, 3. februara u Vašingtonu. Crnogorski predsjednik Filip Vujanoviæ, koji je takoðe pozvan, još meðutim nije potvrdio dolazak, dok kako je najavljeno iz Demokratske srpske stranke, njen portparol Simonida Kordiæ najvjerovatnije neæe moæi da putuje iz finansijskih razloga. Skupu, kojem æe prisustvovati oko tri i po hiljade zvanica, pridružiæe se ove godine rekordan broj gostiju sa Balkana. Dolazak iz SCG potvrdili su savjetnik predsjednika srpske Vlade Slobodan Samardžiæ, predstavnik SCG u Meðunarodnom Monetarnom Fondu Srboljub Antiæ, generalni inspektor Policije Srbije Vladimir Božoviæ, kao i zamjenik srpskog ministra trgovine i portparol Srpskog pokreta obnove Veljko Seniæ. Sa Kosova je, kako prenose Veèernje Novosti, pozvan bivši premijer Bajram Redžepi koji, kako trenutno stvari stoje, neæe putovati u Vašington. Sa Kosova, meðutim, stiže aktivistkinja za ljudska prava Flora Brovina sa suprugom. Iz Hrvatske se još oèekuje potvrda potpredsjednika Vlade Andrije Hebranga, a meðu onima koji putuju u Vašington iz te susjedne države je Miloš Stanimiroviæ iz Samostalne demokratske srpske stranke. Iz Bosne i Hercegovine (BiH) se, takoðe, oèekuje potvrda premijera Federacije Ahmeda Hadžipašiæa, dok iako su pozvani, iz RS ne dolaze bivši bosansno-hercegovaèki šef diplomatije Mladen Ivaniæ i nekadašnji premijer Republike Srpske Dragan Mikereviæ. Iz BiH, meðutim, stižu potpredsjednik Meðunarodne helsinške federacije Srðan Dizdareviæ, ombudsman Vitomir Popoviæ i biznismeni Jerkov Ivanoviæ Lainoviæ i Srðan Savièiæ. Iz Albanije u Vašington putuju bivši predsjednik i premijer Salji Beriša i Pandeli Majko. Neimenovani izvor lista objasnio je kako je velika i šarolika lista pozvanih sa Balkana posljedica bliskijih kontakata koji su, tokom posljednjih godina, uspostavljeni sa èlanovima Kongresa. Taj broj je toliko porastao da od 370 inostranih gostiju, sa Balkana stiže najviše. Primera radi, iz bivših republika Sovjetskog Saveza dolazi manje gostiju nago sa Balkana. Meðu stranim zvanicama, oko polovina je državnih zvaniènika, a ove godine više se insistiralo na parlamentarcima, nego na predsjednicima država i vlada. (kraj) nem