Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Teret vraæanja stare devizne štednje i otplate stranog duga moraju podijeliti svi graðani Crne Gore, jer æe to omoguæiti sigurnost i povjerenje u bankarski sitem, ocijenjeno je danas u Centralnoj banci Crne Gore (CBCG). Direktor sektora kontrole banaka Petar Drakiæ podsjetio je da je Vladin Predlog zakona o regulisanju obaveza i potraživanja po osnovu ino duga i stare devizne štednje veæ u skupštinskoj proceduri. »Postoje problemi likvidnosti za isplatu bilo kojeg duga, tako da djelimièno teret moraju podnijeti svi, pa se i štediše moraju neèega odreæi. Zakon je dugo oèekivan, sve dosadašnje isplate su bile parcijalne, a samo su cjelovita rješenja dobra, jer se njima stvara sigurnost i povjerenje u bankarski sistem«, kazao je Drakiæ novinarima. Pod starom deviznom štednjom se podrazumijevaju devize graðana na raèunima banaka sa sjedištem u Crnoj Gori do 31. decembra 1997., koje su sa pripadajuæom kamatom bile deponovane kod Narodne banke Jugoslavije. Vlada je predložila da vlasnici stare devizne štednje 1. jula naredne godine preuzmu 380 EUR po ulogu, a godinu kasnije još 530. Ostatak novca bi trebalo da bude isplaæen u 12 godišnjih rata, koje æe dospijevati 1. jula i svake godine biti uveæane za deset odsto u odnosu na prethodnu. Najmanji godišnji iznos na koji æe devizni štediša imati pravo je 500 EUR, a država æe preuzeti stanje stare devizne štednje graðana iz bilansa crnogorskih banaka koji je registrovan 30. juna ove godine, uveæano od 1. januara 2002. za godišnju kamatu od dva odsto na neisplaæeni iznos. »Èinjenica je da je ovogodišnja projekcija inflacije u Crnoj Gori 8,5 odsto, ali je predložena kamata od dva odsto preuzeta iz Saveznog zakona o štednji. Ako se ne može uèiniti nešto bolje, ne bi smjelo biti goreg rješenja«, ocijenio je Drakiæ. Bivša SRJ je u julu prošle godine usvojila Zakon o regulisanju javnog duga na osnovu stare devizne štednje, kojim je on prenesen na Srbiju i Crnu Goru. Drakiæ je kazao da zbog dosadašnjih isplata dijela stare devizne štednje novcem koji je obezbijedila Vlada Predlogom zakona nije definisan taèan iznos koji po ovom osnovu država duguje graðanima, dodajuæi da on sa kamatama dostiže oko 153 miliona EUR. Definisanje taènog iznosa otežavaju i kursne razlike, a svi ulozi æe, kada zakon stupi na snagu, biti konvertovani u euro. »Èinjenica je da je, recimo, dolar pao, ali drugaèije rješenje nije moguæe naæi zbog isplate štednje u obveznicama, jer je njih nemoguæe obraèunati osim u domaæoj valuti, a za Crnu Goru to je euro«, smatra Drakiæ. Stara devizna štednja povjerena Podgorièkoj, Nikšiækoj, Pljevaljskoj, Beranskoj, Montenegro i Jugobanci iz Podgorice, vlasnicima æe biti isplaæena preko obveznica koje æe glasiti na ime i biti prenosive, a na njih neæe biti naplaæivan porez na imovinu i kapitalnu dobit. Drakiæ je kazao da štediše mogu odluèivati šta æe uraditi sa obveznicama i koju æe kolièinu iskoristiti i upozorio da æe, kada predloženi zakon stupi na snagu, prestati da važi Vladina Uredba o kupovini akcija starom deviznom štednjom, usvojena poèetkom prošle godine. Sve obveznice koje su emitovane na osnovu te Uredbe važiæe pod nepromijenjenim uslovima dok ne budu zamijenjene za akcije. Njihovim vlasnicima æe biti omoguæeno da ih, na sopstveni zahtjev, zamijene za obveznice emitovane u skladu sa novim zakonom, uz uslove korišæenja koje æe Vlada posebno propisati. Prema Predlogu zakona, obveznicama se može trgovati na berzi, a prije roka dospijeæa mogu se iskoristiti i za kupovinu akcija državnih preduzeæa, stanova, rezidencija, poslovnih prostora, zemljišta ili druge državne imovine, kao i za plaæanje poreskih obaveza. Na pitanje da li je moguæe da Zakon, kojim je predloženo vraæanje stare devizne štednje na teret svih graðana i iz crnogorskog budžeta, bude ocijenjen neustavnim Drakiæ je odgovorio da je on ekonomista. »Svako ima pravo da pokrene postupak ocjene ustavnosti. Èak i da sam pravnik, ne bi bilo uputno procjenjivati ima li osnova za to«, kazao je on i dodao da je predlogom predviðena moguænost obnavljanja svih zapoèetih sudskih i izvršnih postupaka ukoliko Republika ne bi ispunila svoje obaveze. On je naglasio da æe zakon imati višestruki znaèaj zbog uticaja na državu i banke optereæene hipotekom prošlosti i dubiozama prošlog režima. »Isknjižavanjem stranog duga i stare devizne štednje iz bilansa stanja dobijamo tržišne i konkurentne banke, jer socijalnu politiku treba izmjestiti iz privrede da je rješava država«, smatraju u CBCG. Drakiæ tvrdi da se povjerenje u crnogorske banke lagano, ali sigurno vraæa, jer je krajem juna u njima bilo 27,3 miliona EUR štednje ili pet miliona više nego u aprilu. Vrlo znaèajnu korist od primjene zakona, kako je pojasnio, imaæe i štediše, jer æe poveæati standard i raspolagati novcem koji im je dugo bio zamrznut, a zbog rasta potrošnje biæe popravljen i društveni bruto proizvod. Zakonom nije precizno definisan ni crnogorski strani dug, jer njegov iznos treba usaglasiti sa povjeriocima, dodati mu kamate i rezultate pregovora o podjeli imovine i obaveza bivše savezne države. Strani dug obuhvata obaveze prema povjeriocima iz inostranstva koje su garantovale bivše SFRJ ili SRJ, evidentirane u bilansima banaka sa sjedištem u Crnoj Gori do kraja 1992. godine. Planirano je da on bude isplaæivan novcem naplaæenim od korisnika kredita pretvorenih u javni dug, prihoda od privatizacije, likvidacije ili steèaja privrednih društava i banaka, kao i od podjele imovine i naplate potraživanja od SRJ i NBJ. (kraj) anf/del