Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Amerièki zahtjev da bude smanjen broj zaposlenih je racionalan, ocijenio je predsjednik privrednog udruženja Montenegro biznis marketa (MBM) Predrag Drecun. On je, komentarišuæi najavu da Meðunarodni monetarni fond i dalje insistira na smanjenju broja zaposlenih u državnom sektoru, kazao da amerièki zahtjev "polazi od brojki i potrošnje", i da nema emocija. Drecun je dnevniku Vijesti rekao da ne postoji vlada koja bi u jednom momentu otpustila 4,2 hiljade radnika i ostavila ih bez zbrinjavanja. On je objasnio da to, bez kvalitetnih socijalnih programa, koje bi podržale i moæne finansijske institucije, Crna Gora ne može sama uraditi. »Svako ko to pokuša, platiæe velikim politièkim gubicima. Nijedna stranka to neæe uraditi, ako nema garancije da može da ugasi socijalni bunt. Kada nema prateæih programa za njihovo prezapošljavanje, logièno je i da postoji jedna vrsta tihe opstrukcije takvog procesa otpuštanja«, smatra on. Drecun je podsjetio da Crna Gora ima dvostruki problem, jer treba državnu potrošnju da svede na nivo koji bar približno odgovara razvijenim evropskim zemljama, kao i da se izbori sa konstantnim budžetskim deficitom. »Èinjenica je da je Crna Gora puna problema, koje su rezultat ekspanzivne socijalne politike za vrijeme komunizma, i da se steèena prava teško ukidaju. Na kraju krajeva, nije popularno da se ta prava ukidaju, jer ona vlast koja to radi, puno rizikuje«, tvrdi on. Izmeðu te dvije vatre, kako je ocijenio, nalazi se i aktuelna vlast. Drecun je ocijenio da otpuštanje tolikog broja radnika stvara socijalni problem, koji se multiplikuje brojem èlanova porodice. »Takav potez može da preraste u opšte nezadovoljstvo, i èak da inicira odreðene socijalne nestabilnosti u Crnoj Gori«, kazao je on. Drecun je dodao i da se tako dolazi u naizgled paradoksalnu situaciju, gdje država, da bi smanjila broj zaposlenih mora poveæati poreze. »Otvaranja novih radnih mjesta i sistem dodatne obuke košta. U periodu od pet do deset godina oni koji stvaraju dohodak trebalo bi da izdrže snažan pritisak, ali to neæe biti dovoljno, ukoliko socijalni programi ne budu dobijali donacije od meðunarodne zajednice, prvenstveno Amerike i iz Brisela«, zakljuèio je on. (kraj) del