Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnoj Gori narednih godina prijeti opasnost od viška zaposlenih i skrivene socijale, koje æe Vlada u znatno mirnijoj politièkoj situaciji morati da riješi, ocijenio je direktor Centra za ekonomske i socijalne studije Predrag Drecun. »Niko se još nije obraèunao sa viškom zaposlenih, koji predstavlja potencijalnu bombu za Crnu Goru, a to æe biti jedan od proioriteta narednih godina«, kazao je Drecun agenciji Mina-business. On smatra da se jasno vidljiva i skrivena socijala, u obliku bolovanja i nedolazaka na posao, moraju »išèistiti« iz preduzeæa kako bi produktivnost rada u Crnoj Gori bila dovedena na nivo zemalja kojima želi da se pridruži. Drecun je rekao da sivo tržište predstavlja »ventil« za višak zaposlenih i da taj problem donekle amortizuje. »Zahvaljujuæi nekontrolisanoj sivoj ekonomiji ne eksplodira sve u jednom momentu nego se problemi pojavljuju izolovano. Ne postoji generalna organizacije socijalnog nezadovoljstva upravo zbog tog ventila, gdje dio graðana skrivenom zaposlenosti rješava egzistenciju«, smatra Drecun. On je kazao da je Crnoj Gori potrebna pomoæ meðunarodne zajednice u rješavanju socijalnih probema, a da su joj za podršku neophodni dobri odnosi sa njom, koje posljednjih godina nema. Prema ocjenama Drecuna, najveæi problem crnogorskim preduzeæa ove godine predstavljaæe neposjedovanje meðunarodnog standarda kvaliteta ISO 9000, jer im onemoguæava nastup na stranom tržištu. »Bez njega smo prinuðeni da životarimo prodajuæi proizvode Albaniji, Makedoniji, dijelu Srbije i manje zahtjevnim tržištima, što nije perspektiva Crne Gore. Za izlazak iz krize važne su i strane investicije, koje smo uspjeli da odbijemo zbog unutrašnje i politièke nestabilnosti u odnosima sa Srbijom«, kazao je Drecun. On smatra da bi harmonizacija ekonomskih sistema sa Srbijom Crnoj Gori donijela korist, jer je zajednièko tržište veoma atraktivno. Drecun je rekao da bi Crna Gora trebalo da poveæa carine, a Srbija da snizi. »Sniženje carinskih stopa i uvozna ogranièenja stvorili su monopole, siva tržišta, a bilo su pogubna za našu proizvodnju, pogotovo poljoprivrednu. Imali smo jeftin uvoz da bi naša proizvodnja ostala nepotrošena«, tvrdi Drecun. On je ocijenio da Crna Gora nije bila spremna za smanjenje carinskih stopa, koje je uraðeno na principu »vidjela žaba da se konji kuju, pa i ona digla nogu«. Drecun tvrdi da poveæanje stopa neæe utcati na rast cijena robe, veæ smanjenje dobiti trgovaca. »Niskim carinama država gubi dio prihoda, a kroz visoku maržu trgovci ostvaruju veliku dobit koja se ne oporezuje, jer se kroz knjigovodstvo pumpaju troškovi i prikazuje mali profit«, kazao je Drecun. Uvoðenje eura je, dodao je on, bio još jedan pogrešan potez. »Bilo koja vlast da bude u Crnoj Gori, moraæe da u poèetku prihvati barem paralelnu valutu, koja bi se koristila u Srbiji. Najbolje za sve bi bilo da zadržimo euro, ali da preduzeæima koja saraðuju sa Srbijom bude dozvoljeno korišæenje paralelne valute, što uostalom traži i meðunarodna zajednica«, rekao je Drecun. Prioritete Crne Gore narednih godina, on vidi u Sporazumu o asocijaciji i stabilizaciji, ulasku u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), hamonizaciji sa Srbijom i oporavku turizma i poljoprivrede. »Industrijska proizvodnja je Crnoj Gori nepotrebna i treba je polako razbijati na nivo malih ekonomiènih peduzeæa. Kombinat aluminijuma (KAP), iako rješava likvidnost Crne Gore nanosi dugoroènu štetu kroz zagaðenje i prisvajanje svih pozitivnih efekata iz preduzeæa u reprolancu«, tvrdi Drecun, ocjenjujuæi KAP kao »investicioni promašaj milenijuma«. On je najavio da æe Centar u januaru crnogorskoj i stranim vladama i fondacijama ponuditi na finansiranje projekat izrade popisa i uvoðenja socijalnog kartona. Centar za ekonomske i socijalne sudije osnovan je u decembru, a saraðivaæe sa predavaèem na Ekonomskom fakultetu Milivojem Radoviæem i beogradskim Centrom za liberalno demokratske studije (CLDS). »Osim ekonomije i socijale baviæemo se i ekonomskom diplomatijom, što je relativno nepokriverna grana. Smatram da æe u buduænosti diplomatija biti sve više pokrivena ekonomskim temama«, rekao je Drecun. On je kazao da ga trenutno ne zanima borba za mjesto u vlasti, ali da u javnom životu »nikada ne treba reæi nikada«. Dracun je donedavno bio èlan Narodne stranke. U vrijeme vladavine koalicije Demokratske partije socijalista i Narodne stranke, bio je ministar rada i socijalnog staranja. (kraj) dmc/kmh