Podgorica, (MINA) - Sekula Drljeviæ obilježio je politièki život Crne Gore u prvoj polovini 20. vijeka zbog èega je neophodno na nauèno utemeljen i nepristrasan naèin rasvjetliti njegovo život i djelo, saopšteno je danas iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU). DANU æe sjutra i u subotu, u Budvi, organizovati nauèni skup o liènosti, djelu i radu Drljeviæa, kojem æe prisustvovati, kako je danas najavljeno na konferenciji za novinare, više domaæih i stranih nauènika. Predsjednik DANU, Božidar Nikoliæ, ocijenio je da je Drljeviæ nezaobilazna liènost novije crnogorske istorije, koja je istovremeno hvaljena i osporavana. „Žao nam je što se našem pozivu nijesu odazvali predstavnici institucija koje smo pozvali – Srpska akademija nauka i umjetnosti i dio Crnogorske, kao i istorijski instituti Crne Gore i Srbije“, naveo je on. Nikoliæ je kazao da æe na skupu biti promovisane knjige, u izdanju DANU, izbor iz djela Sekule Drljeviæa pod nazivom Da je vjeèna Crna Gora, kao i zbornik radova sa skupa na 450 strana. Profesor Šerbo Rastoder ocijenio je da DANU organizacijom skupa u Budvi otvara „nove stranice“ u crnogorskoj istoriji, na naèin što prolazi od principa „umnog Ðura Šušnjiæa, da je svaka prièa u istoriji nedovršeni razgovor“. „DANU ima namjeru, potrebu, i kao svoj nauèni cilj, da promoviše nauèni dijalog kao jedini i osnovani naèin da se doðe do nekih, uslovno nazvanih, istorijskih istina, tako što æe na dnevni red svojih nauènih skupova staviti liènosti i dogaðaje koji su tretirani u okviru postojeæe nauène misli na naèin za koji mislimo da je vrijeme da bude prevaziðen“, objasnio je on. Rastoder je kazao da je Drljeviæ osoba, koja sa manje ili više prava izaziva razlièite asocijacije i atribucije u politièkoj, nauènoj i svakoj drugoj javnosti u Crnoj Gori i vani. On smatra da Crna Gora, kao nezavisna država, ima obavezu i potrebu da približi one osobe koje su svoj politièki i nauèni život posvetili domovini, dodajuæi da je takav bio Drljeviæ. Rastoder je podsjetio da je DANU, u cilju nauènog razmatranja djela i rada Drljeviæa, poslala pozive razlièitim institucijama u zemlji i inostranstvu. „Desilo se da se našem pozivu ne odazovu upravo oni koji su najviše satanizovali Drljeviæa, kao liènost koja je politièkim habitusom zagovarala neke ciljeve i ideje koje nijesu u skladu sa, moguæe, nekom ideologijom“, rekao je on. Rastoder je naveo da u DANU žale zbog toga, jer je skup u Budvi bila jedinstvena prilika za razmjenu argumenata i da se, možda, „jedna objektivno istorijska liènost situira na naèin i mjesto koje joj pripada“. On je kazao da æe skup raditi u èetiri nauène sesije, od kojih je prva istorijski aspekt liènosti Drljeviæa, druga se odnosi na njegovu politièku misao, treæa na pravno-politièku teoriju Drljeviæa, a èetvrta na njegov književni rad. Istorièar Novak Adžiæ podsjetio je da je Drljeviæ obilježio politièki život Crne Gore od 1905. do 1945. godine, navodeæi da je obavljao znaèajne funkcije u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori, bio voða pravaške opozicije, osnivaè Crnogorske federalistièke stranke, a od 1939. godine zalagao se za obnovu crnogorske državne nezavisnosti. „Punih 40 godina, on je aktivan kako kao državni funkcioner i politièki prvak, tako i kao politièki lider opozicione stranke koja je djelovala na teritoriji Crne Gore od 1919. sve do 1941. godine“, naveo je on. Adžiæ tvrdi da Sekuliæ nikada nije pravosnažno osuðen za ratni zloèin. „Nikada i nigdje u nauènom, istoriografskom i drugom istraživaèkom smislu nije dokazano da je bio nacista ili fašista po ideološkim uvjerenjima“, rekao je on. Adžiæ je objasnio da je zato cilj nauènog skupa u Budvi da se otvori dijalog izmeðu relevantnih ljudi, koji o liènosti Drljeviæa mogu govoriti, sa ciljem da se doðe do zakljuèka ili „sinteze koja bi bila pokušaj ostvarivanja osnovnog istorijskog naèela, a to je težnja za istinom“. (kraj) del/žug