Podgorica, (MINA) - Jedan od osnovnih preduslova za kreiranje i sprovoðenje rodno senzitivnih politika su taène i pouzdane informacije o broju, statusu, kao i problemima sa kojima se suoèavaju muškarci i žene u savremenom crnogorskom društvu, ocijenila je šefica Kancelarije za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak. Ona je kazala da je klackalica ravnopravnosti izmeðu muškaraca i žena u Crnoj Gori još u ravnoteži samo kada se oni uporeðuju po broju u ukupnoj populaciji, mada je žena za nijansu više, jer ih je 50,78 odsto. «U svim ostalim sluèajevima jedna strana preteže. Uobièajeno je da je to ona muška strana jer su, u principu, muškarci tamo gdje je moæ», kazala je Drobnjak agenciji MINA. Ona je podsjetila da je Ustavom, u poglavlju Ljudska prava i slobode, utvrðeno da država garantuje ravnopravnost žene i muškarca, i razvija politiku jednakih moguænosti. Drobnjak je kazala da, i pored pravnog okvira, rezultati istraživanja o rodnoj ravnopravnosti u Crnoj Gori, pokazuju da svaka druga ispitana žena i svaki treæi muškarac zastupa stav da nema ravnopravnosti u braku i da muškarac i dalje ima dominantan položaj. Uèesnici istraživanja, koje je za Kancelariju za rodnu ravnopravnost radila SCAN agencija, izdvojili su èetiri oblasti u kojima je, po njima, neravnopravnost najprisutnija. »To su braèni i porodièni odnosi, izbor na rukovodeæe funkcije, izbor na politièke funkcije i u oblasti zapošljavanja«, navela je Drobnjak. Ona je dodala da veæina ispitanika prepoznaje da je žena premalo u politici. Govoreæi o zastupljenosti žena u crnogorskim organima vlasti, Drobnjak je napomenula da æe im treæi Milenijumski razvojni cilj - promovisanje rodne ravnopravnosti, dati veæa prava. Jedan od indikatora za postizanje tog cilja je, kako je dodala, poveæanje zastupljenosti žena u parlamentima. Drobnjak je kazala da ne postoji zemlje na svijetu koja se može pohvaliti da u njoj muškarci i žene imaju istu moguænost uticaja u procesu donošenja odluka. U svjetskoj populaciji, kako je kazala, žene èine oko 50 odsto, pa je logièno da ih u tom procentu bude i u organima vlasti. »To, meðutim, nije sluèaj«. »Svjetski prosjek zastupljenosti žena u parlamentima je 18 odsto. U zemljama èlanicama Evropske unije (EU) taj prosjek je 24 odsto - od devet odsto u Rumuniji i Malti do 46 odsto u Švedskoj«, navela je Drobnjak. U Vladama zemalja èlanica EU žena ima u prosjeku 26 odsto. U Rumuniji nema žena u Vladi, u Finskoj ih je 60 odsto, a u Sloveniji 17 odsto. »Crna Gora, takoðe, ima podzastupljenost žena na mjestima odluèivanja. U Skupštini je 11,11 odsto žena, a u Vladi 6,25 odsto«, podsjetila je Drobnjak. Najboljim rezultatom Kancelarije za rodnu ravnopravnost tokom prošle godine, ona smatra usvajanje Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori za period 2008-2012. godina (PAPRR). Taj plan, kako je objasnila, predstavlja razvojni dokument za implementaciju politike rodne ravnopravnosti i zasnovan je na meðunarodnim i domaæim pravnim izvorima koji tretiraju problematiku rodne ravnopravnosti. Drobnjak je kazala da je plan pripremljen u saradnji sa 11 ženskih nevladinih organizacija i da prepoznaje osam oblasti u kojima treba djelovati u cilju postizanja rodne ravnopravnosti. »Te oblasti odabrane su kao najznaèajnije u javnoj raspravi koja je prethodila formulaciji PAPRR–a i to su evropske integracije, obrazovanje, zdravlje, nasilje nad ženama, ekonomija i održivi razvoj, politika i odluèivanje, mediji i kultura i institucionalni mehanizmi za kreiranje i sprovoðenje politika rodne ravnopravnosti«, navela je ona. Napominjuæi da je PAPRR usvajila Vlada, Drobnjak je kazala, da njegova uspješna realizacija zahtijeva saradnju i koordinaciju Ministarstva za zaštitu ljudskih i manjinskih prava i Kancelarije za rodnu ravnopravnost sa èlanovima i èlanicama Skupštine, nadležnim ministarstavima, organima uprave, javnim ustanovama, organima lokalne uprave i civilnim sektorom. Ona je navela da je Kancelarija tokom 2008. godine, za zaposlene u državnim institucijama, organizovala obuke o rodnoj ravnopravnosti i potpisala memorandum o saradnji na osnivanju lokalnih mehanizama za rodonu ravnopravnost sa 10 crnogorskih opština. Ona je kazala da istraživanje - Rodni barometar u Crnoj Gori, Marine Blagojeviæ, pokazuje da i muškarci i žene najviše vremena u projseku troše na obavljanje formalnog zaposlenja, ali muškarci nešto više od žena jer su èešæe zaposleni. »Jedina aktivnost u kojoj žene troše više vremena od muškaraca je vezana za obavljanje kuænih poslova. Na te poslove žene u prosjeku, dnevno, troše 3,6 sati, i ako se saberu sve aktivnosti koje se mogu smatrati radom žene rade 8,2 sata u prosjeku dnevno, a muškarci 6,6 sati, što znaèi da žene rade 20 odsto više od muškaraca», pokazalo je istraživanje. Da bi se desile promjene, kako je kazala Drobnjak, mora se raditi na edukaciji i žena i muškaraca. »Žene se moraju osnažiti, ohrabriti da uèestvuju u svim procesima. Mora se promijeniti kulturni kontekst, a to nije ni lak ni kratak proces. A mora se ostvariti preraspodjela obaveza i odgovornosti u porodiènom, kako bi se desila i u javnom životu«, kazala je Drobnjak. Ona je rekla da se u Crnoj Gori tek odnedavno poèelo otvoreno govoriti o problemu porodiènog i nasilja nad ženama, buduæi da je ranije to pitanje posmatrano kao privatna stvar pojedinca odnosno porodice. «Problem još predstavlja nedostatak validnih podataka o prisutnosti pojedinih oblika nasilja, ali i nedovoljna senzibilnost javnosti i institucija», naglasila je Drobljak. Ona smatra da društvo ima zadatak da izgradi Crnu Goru kao zemlju gdje æe nasilje nad ženama u porodici biti izuzetak, a ne uobièajena stvar. Crna Gora æe, kako je rekla, uskoro dobiti zakon o zaštiti od nasilja u porodici. »Neophodno je stvaranje adekvatnih uslova za zaštitu žrtava nasilja kroz uvoðenje adekvatnih službi, servisa podrške i otvaranje prihvatilišta za žene i djecu žrtve nasilja u Crnoj Gori. Zbog nedostatka sistematskih podataka važno je kontinuirano raditi na unapreðenju statistike i sprovoditi istraživanja«, zakljuèila je Drobjak. (kraj) mil/del