Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Dužnièka kriza u Sjedinjenim Amerièkim Državama (SAD) i posebno u eurozoni uticaæe u odreðenoj mjeri na Crnu Goru, ocijenila je savjetnik glavnog ekoinomiste Centralne banke Crne Gore, Zorica Kaleziæ. Ona je u untervjuu Atlas televiziji kazala da su moguæi negativni efekti po crnogorsku ekonomiju pad izvoza i stranih investicija, kao i nepovoljniji uslovi zaduživanja na tržištu. „Crnogorska ekonomija mogla bi se naæi na udaru dužnièke krize u SAD i posebno eurozoni, s obzirom na njenu velièinu i limitirane moguænosti da utièe na meðunarodna monetarna kretanja“, upozorila je Kaleziæ. Prema njenim rijeèima, tri osnovna kanala gdje postojeæa dužnièka kriza u inostranstvu može imati negativne efekte na ekonomiju Crne Gore su pad izvoza, stranih investicija i nepovoljnih uslova zaduživanja. Trgovinski kanal, smatra Kaleziæ, biæe najviše pogoðen. "Moguæe je u narednom periodu oèekivati usporavanje privredne aktivnosti u pojedinim zemljama eurozone koje su znaèajni trgovinski partneri i upravo taj trgovinski kanal je jedan od najznaèajnijih koji æe biti pogoðen“, ocjenila je ona. Kad je o krizi u SAD rijeè, Kaleziæ je kazala kako ona nema direktnog uticaja na Crnu Goru, "s obzirom da je trgovinska razmjena s Amerikom minimalna a i kolièina amerièkih investicija". „Trgovinska razmjena Crne Gore sa SAD je ispod jednog procenta a kada govorimo o stranim direktnim investicijama sad èine svega 2,25 odsto ukupnih investicija u Crnoj Gori“, kazala je Kaleziæ. Zbog smanjenja ocjene na dužnièke hartije Amerike, prema ocjeni Kaleziæ, mijenjaæe se i cijena kapitala na tržištu. „Rast premije rizika koji sada ima uzlazni trend na generalnom nivou što negativno utièe i na premiju rizika naše zemlje, a to definitivno ima svoj negativna odraz na potencijalna buduæa zaduživanja Crne Gore“, rekla je ona. Kaleziæ je navela da se ne može govoriti o namjenskim mjerama zaštite, ali preporuèuje da se u narednom periodu javna potrošnja drži na racionalnom nivou i da se država ne zadužuje u periodima kad su uslovi na tržištu nepovoljni. „Kada govorimo o izvoznim prduzeæima koja bi mogla biti pod uticajem potencijalne nove krize koju neki najavljuju, je da ima frekventnu komunikaciju sa partnerima iz Evropske unije tako da znaju koja je njihova poslovna politika kako bi se sami mogli na vrijeme prilagoditi“, rekla je ona. (kraj) anm