Podgorica, (MINA) - Novi crnogorski pravopis, koji je danas predstavljen u Ministarstvu prosvjete i nauke, imaæe 32 slova i zasnivaæe se na principu »piši kao što zboriš, a èitaj kako je napisano«. Pravopis, koji je juèe potpisao ministar prosvjete i nauke Sreten Škuletiæ, uradila je troèlana ekspertska grupa, koju su èinili profesori Milenko Peroviæ, Ljudmila Vasiljeva i Josip Siliæ. Škuletiæ i Peroviæ nijesu željeli da odgovaraju na konkretna pitanja vezana za novine u pravopisu, naglašavajuæi da æe za to, do 24. jula, biti organizovana posebna konferencija za novinare na kojoj æe govoriti svi èlanovi ekspertske komisije, i da novinari do tada treba da "pripreme struèna pitanja". Njihovo današnje »predstavljanje pravopisa« svelo se na jednoèasovno iznošenje razloga za formiranje ekspertske komisije i za standardizaciju crnogorskog jezika, a jedini konkretan odgovor koji se mogao dobiti bio je o upotrebi dubleta. Peroviæ je naglasio je da je komisija išla na varijantu „najšire moguæe dubletizacije“, i da svako može da govori kako želi, odnosno onako kako je i do sad govorio. „Sve su varijante prihvaæene, i ð i dj, i ðevojka i djevojka, i æerati i tjerati, i œekira i sjekira. To je ono što zanima crnogorsku javnost“, poruèio je on. U materijalima koji su, nakon poèetka konferencije podijeljeni novinarima, navodi se da je novi Pravopis zasnovan na devet pravopisnih naèela. Model za crnogorsku standardno-jezièku normu je, kako se navodi u predgovoru pravopisa, zajednièki, opšti jezièki sloj koji pripada svim autohtonim crnogorskim graðanima. Princip je i da æe se tim pravopisom u Crnoj Gori poštovati pravilo »piši kao što zboriš, a èitaj kako je napisano«, kao i da je ijekavica normativna, u skladu sa crnogorskom tradicijom i savremenom upotrebom. Navodi se i da su opštecrnogorski fonemi æ, ð, œ i Ÿ, nastali jekavskim jotovanjem, dio crnogorske jezièke norme, i da æe glasovi œ i Ÿ imati svoje grafeme u azbuci i abecedi. U predgovoru se navodi i da se pravopisom crnogorskog jezika neæe sprovoditi jezièka arhaizacija, niti æe se njime normirati lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi, koji su izvan opšte savremene upotrebe u Crnoj Gori. „U svemu ostalom, osim ako drugaèije ne nalaže savremena crnogorska jezièka praksa, neæe se odstupati od Pravopisa srpskohrvatskog književnog jezika, koji je do sada bio u upotrebi u Crnoj Gori“, kaže se u predgovoru. U pravilima novog Pravopisa navodi se da su u savremenoj upotrebi u Crnoj Gori dva pisma, latinica i æirilica, da su oba slovna i da se satoje od 32 slova, odnosno grafema. U æirilici je dosljedno sprovedeno pravilo da svaki fonem ima poseban grafem za obilježavanje, pa se to pismo sastoji od 32 monografa (jednoslova), dok latinica ima 29 monografa i tri digrafa (dž, lj i nj). Pojašnjeno je da je suglasnik Ÿ uveden u crnogorski standard „kako se ne bi narušio glasovni sistem crnogorskoga jezika, èiji je on prepoznatljiv i markantan dio". "Zato se on mora naæi u Pravopisu crnogorskoga jezika“. „O kodifikaciji fonema i grafema Ÿ nije odluèila frekventnost njegove upotrebe, veæ èinjenica da se radi o opštem i uobièajenom glasu u crnogorskom jeziku“, kaže se u pravilima. Navodi se da je suglasnik œ, i pored èinjenice da je u posljednjih 150 godina zvanièna otrtografska i ortoepska norma zabranjivala njegovu upotrebu, opstao kao opšteprisutno markantno crnogorsko jezièko obilježje, pa takva njegova upotreba obavezuje na uvoðenje tog fonema i grafema u crnogorski standardni jezik. Dodaje se da, je „suglasnik 3 (afrikata dz) u crnogorskim govorima, tokom 20. vijeka alternirao sa z u gotovo svim leksemima u kojima se javljao“, pa nema razloga da se uvrštava u crnogorsku azbuku i abecedu. Škuletiæ je kazao da æe Pravopis, prvog radnog dana nakon praznika, biti dostupan na sajtu Ministarstva prosvjete i nauke. Prema njegovim rijeèima, trenutno je uraðena latinièna verzija, ali se paralelno radi i na æiriliènoj i obje æe biti štampane. Predstoji, kako je kazao, još dosta posla, jer nije uraðena gramatika crnogorskog jezika i školski pravopis. (kraj) gop/isf