• subota, 26 jul 2025

Dvije godine od izbijanja jedne od najveæih svjetskih kriza

Dvije godine od izbijanja jedne od najveæih svjetskih kriza
Berlin, (MINA-BUSINESS) – Steèaj amerièke investicione banke Limen Braders /Lehman Brothers/ objavljen je na današnji dan prije dvije godine, nakon èega je izbila jedna od najveæih svjetskih finansijskih i ekonomskih kriza. „Je li svijet izvukao pouke? Odgovor nije jednostavan“, navodi Dojèe vele /Deutsche Welle/. Nema nikakve sumnje da je èitav svijet ova kriza previše koštala - od propasti finansijske institucije Limen Braders 15. septembra 2008. do danas vlade mnogih zemalja su izdvojile 15 biliona EUR, treæinu svjetskog bruto proizvoda, kako bi sprijeèile lanèanu reakciju na svjetskom tržištu kapitala. Meðutim, ni struènjaci nisu jedinstveni u mišljenju je li se nakon te skupe škole nešto i nauèilo. Na vrhuncu krize su i mediji i politièari - pa èak i neki iz svijeta finansija, tražili nova, stroža i jasnija pravila u svijetu finansija. Vrlo brzo je postalo jasno da se u tom svijetu malo toga može regulisati na nivou pojedinih država. U to se može uvrstiti i njemaèka zabrana trgovine hartijama od vrijednosti bez pokriæa, što se lako može zaobiæi trgovanjem na drugim svjetskim berzama. „I kada je rijeè o njemaèkom propisu o "osiguravajuæem fondu" u koji bi finansijske institucije morale uplaæivati odreðen iznos, a iz kojeg bi se - a ne iz državne blagajne - finansirao spas posrnulih investicija, takoðe ima uèinak kao i propisati aspirin bolesniku od raka“, ocjenjuje Dojèe vele. Jer i u idealnom sluèaju bi finansijske institucije od naredne u njega uplaæivale godišnje oko 1,3 milijarde EUR, dok je samo sanacija njemaèke kompanije Hipo ril istejt /Hypo Real Estate/ državu koštala 100 puta više - 142 milijarde EUR. Mnoge politièare je kriza navela da osnuju nova nadzorna tijela i organe. I u Evropskoj uniji æe od naredne godine poèeti da rade tri nadzorna tijela - za banke, osiguravajuæa društva i berze. Ali i ovdje nadzorna tijela mogu služiti samo kada je veæ nešto pošlo po zlu - a ne da bi se sprijeèilo da se uopšte pojavi kriza ovakvih razmjera. Profesor ekonomije iz Vormsa, Maks Ote /Max Otte/ je uvjeren da je lijek zapravo veoma jednostavan - novac. Kapitalizam se, smatra on, može nadzirati samo kapitalom. On ukazuje da je i Dojèe banka /Deutsche Bank/ ulazila u poslove sa samo 1,5 odsto sopstvenog kapitala. Kada æe finansijske institucije morati uložiti više svog novca u špekulacije koje sprovode i kako je zapravo dogovoreno meðu direktorima 27 centralnih banaka u Bazelu ove semice, u nakon šest godina prelaznog perioda æe banke morati pokrivati svoje špekulacije sa sedam odsto svog novca i tada je mnogo manje vjerovatno da æe se upustiti u nekakve vratolomije. Ote je uvjeren da se nešto mora uèiniti i kada je rijeè o vrtoglavoj brzini kojom vrijednosni papiri u ovim elektronskim vremenima mijenjaju vlasnika. On se slaže s inicijativom njemaèke Vlade da se uvede minimalni porez na transakcije od 0,05 odsto od kojeg neæe zaboljeti glava ozbiljne investitore, ali hoæe nervozne špekulante. „Tržište kapitala je postalo nešto kao igraènica, posebno kada je rijeè o tržištu derivatima“, navodi Ote. On kaže da je ukupni volumen derivata vrijednosnih papira nevjerojatnih 600 biliona USD, deset puta više nego što je BDP èitave planete. Što je još gore, na hiljade mladih struènjaka u èitavom svijetu trguje tim papirima nadajuæi se džek potu i gubi vrijeme. U tome su i u Evropskoj uniji i u SAD-u uvedena samo manja, i kako smatra Ote, nevažna pravila koja služe samo za zamagljivanje javnosti. On ima svoje mišljenje i zašto se tako malo nauèilo od ove skupe lekcije - zbog tijesne povezanosti politike i bankarskog svijeta. S druge strane, jasno je i da se ne mogu stvoriti neka pravila kojima bi se sprijeèile sve krize u buduænosti. Uvijek æe se pojaviti neke pukotine, ali kljuèno je pitanje za Otea smije li se uopšte dopustiti akterima na tržištu da izazovu krizu razmjera kakva je ova koja je poèela propašæu Limen Bradersa. (kraj) bvm