Brisel, (MINA) - Evropska komisija (EK) dovršila je plan kojim bi teret zbrinjavanja izbjeglica bio ravnomerno raspodijeljen među državama članicama, ali ostaje da se vidi da li će on biti prihvaćen. Kako je najavljeno u sjedištu EK u Briselu, komesari će formalno usvojiti plan na sjutrašnjem kolegijumu, a javnosti će ga zvanično predstaviti predsjednik Komisije Žan-Klod Junker na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta u srijedu. Iako u Komisiji danas nijesu želeli da govore o detaljima plana, agencije iz nezvaničnih izvora saznaju da je njime predviđeno raseljavanje oko 160 hiljada izbjeglica koje su trenutno mahom u Grčkoj i Mađarskoj, u druge zemlje članice Evropske unije (EU). U zavisnosti od veličine, bogatstva i kapaciteta, sve članice bi prema planu morale da prime izvjestan broj izbjeglica, a u naknada iz fondova EU trebalo bi da iznosi po šest hiljada EUR po osobi. Države koje odbiju da prime zadat broj izbjeglica moraće da za svakog koga nisu primile uplate istu sumu u poseban fond EU, prenosi Tanjug. Planom je predviđeno da najviše izbjeglica prime Njemačka (oko 40 hiljada) i Francuska (30 hiljada), najmanje Kipar i Malta (nešto više od 400), a nijednoj članici neće biti dozvoljeno da bira i diskriminiše izbjeglice prema vjeroispovesti, stepenu obrazovanja i ostalim ličnim karakteristikama. Osim toga, ni izbjeglice neće moći da biraju u koju državu će biti naseljene, a ukoliko odbiju prijeti im uskraćivanje prava na azil i deportacija u zemlju porijekla. Velika Britanija i Irska, koje nijesu članice šengenskog sporazuma, nijesu uključene u ovaj plan, mada je britanski premijer Dejvid Kameron najavio da je ta država spremna da dobrovoljno primi do deset hiljada izbjeglica. Sličan plan EK, kojim je bilo predviđeno raseljavanje četiri puta manjeg broja izbeglica, odbile su ljetos zemlje članice, pozivajući se na suvereno pravo svake države da sama odlučuje koliko će izbjeglica primiti. Novi plan odlučno podržavaju Njemačka i Francuska, a francuski predsjednik Fransoa Oland upozorio je danas da bi njegovo odbijanje moglo da znači kraj šengenskog sporazuma. "Ako ne postoji zajednička politika, to će nesumnjivo biti kraj šengena i povratak na nacionalne granice", rekao je Oland na konferenciji za novinare u Parizu, prenosi AFP. Za sada se novom planu najglasnije suprotstavljaju Mađarska, Slovačka i Poljska, a konačnu odluku lideri zemalja članica donijeće na samitu EU u Briselu, koji će biti održan polovinom oktobra, nakon što o njemu budu razgovarali ministri spoljnih i unutrašnjih poslova. U slučaju eskalacije izbjegličke krize, u Briselu ne isključuju mogućnost da se već ovog mjeseca sazove i vanredni samit evropskih lidera. (kraj) gop/mib