• četvrtak, 24 jul 2025

Ekološka država i dalje van liste prioriteta

Ekološka država i dalje van liste prioriteta
Podgorica, (MINA) - Neefikasna primjena važeæih zakona koji tretiraju oblast životne sredine, pokazuje da kod donosilaca odluka u Crnoj Gori i dalje ne postoji volja da se to pitanje uvrsti na listu prioriteta, smatraju u Ekološkom pokretu Ozon. Izvršni direktor te nevladine organizacije, Aleksandar Peroviæ, ocijenio je da u protekloj godini Crna Gora nije napravila znaèajnijih pomak ka svojoj ustavnoj odrednici – ekološka država. „Strategija #korak naprijed - nazad dva# dokaz je da ekološka država još nije na listi prioriteta donosilaca odluka“, kazao je Peroviæ agenciji MINA. On smatra da su proteklu godinu, sa ekološkog aspekta, obilježili požari koji su tokom ljeta uništili ogromno šumsko bogatstvo, i ujedno prièinili veliku ekonomsku štetu. Peroviæ je podsjetio da su nadležne institucije potvrdile da je u veæini sluèajeva uzroènik bio ljudski faktor, èime je, kako je naveo, cijeloj prièi dat drugaèiji kontekst, jer se ovog puta opravdanje ne može tražiti u globalnim klimatskim promjenama. „Jasno je da je rijeè o problemu koji svake godine uzima sve veæeg maha, i mi ovo vidimo kao primjer ekokriminala, što podrazumijeva potpuno drugaèiji pristup institucija sistema“, naglasio je on. Peroviæ je kazao da je, u protekloj godini, nastavljen negativni trend u oblast životne sredine, i da je stanje naroèito haotièno u oblasti upravljanja komunalnim otpadom, koje nije popravila ni èinjenica da je otvorena još jedna regionalna sanitarna deponija, Možura. „Ovdje bih naroèito ukazao na opštine Nikšiæ i Berane, èiji su graðani najveæe žtrve nesposobnosti, prvo nadležnih institucija na državnom, a potom i onih na lokalnom nivou“, naveo je on. Peroviæ smatra da je potpuno jasno da se i tu mora promjeniti pristup, ukoliko se žele postiæi vidljivi rezultati, „a to se ne može oèekivati od kadrova koji nijesu uspjeli u prethodnom periodu, koji je bio više nego dovoljan, stvoriti adekvatnu infrastrukturu za efikasnu primjenu važeæih zakona“. „Umjesto što su trošili vrijeme i novac na mijenjane zakona i pravilnika, revizije strateških i akcionih planova, nadležni za oblast upravljanja otpadom trebalo je da iskoriste predpristupne fondove i povoljne kreditne linije i stvore nove uspješne privredne subjekte koji bi iskoristili moguænosti reciklaže“, ocijenio je on. Crna Gora je, kako je naveo, ove godine uspjela da napravi dva koraka ka ustavnom opredjeljenju, od kojih je prvi skladište radioaktivnog otpada koje je dato na upravljanje Centru za ekotoksikološka ispitivanja, a drugi predlog lokacije za nacionalnu deponiju opasnog otpada. „Ipak imajuæi u vidu ranije navedeno, kao i èinjenicu da najveæi industrijki zagaðivaèi poput Željezare u Nikšiæu i dalje rade bez potrebnih ekoloških saglasnosti, mislim da se opet nazadovalo“, kazao je Peroviæ. Prema njegovim rijeèima, goruæi ekološki problemi su i dalje isti kao i prethodnih godina. „U Pljevljima, Nikšiæu i Podgorici imamo izražen problem aerozagaðenja, èiji su uzroènici i industrije, ali i saobraæaj i individualma ložišta“, pojasnio je on. Veliki problemi su, kako je naveo, i neriješena pitanja otpadnih i industrijskih voda, ali i onih iz domaæinstava, zatim nepravilno i nekontrolisano odlaganje razlièitih vrsta otpada, devastiranje rijeènih korita, morske obale i šumskog fonda. „Ipak, problem svih problema je neefikasna primjena važeæih zakona, što je i dokaz da do sada nije postojala volja kod donosioca odluka da se životna sredina postavi u sam vrh prioriteta“, smatra Peroviæ. On je dodao da se nada da æe veæ u ovoj godini biti drugaèije, jer je za februar najavljeno otvaranje poglavlja 27 u procesu pregovora sa Evropskom unijom, koje se odnosi na oblast životne sredine. (kraj) gop/mib