Podgorica, (MINA) - Odrednica ekološke države Crne Gore koja je ugrađena u dva Ustava nema nikakvog praktičnog smisla, obzirom da je da je već dostignuta velika i trajna devastacija prostora, a kvalitet životne sredine u mnogim segmentima i oblastima značajno degradiran, smatraju u nevladinoj organizaciji Grin houm. Izvršna direktorka Grin Houma Nataša Kovačević podsjetila je da je Deklaracijom o ekološkoj državi Crnoj Gori koja je usvojena na sjednici Skupštine na Žabljaku 20. septembra 1991. godine konstatovano da je zbog ugrožavanja prirode, zaštita identiteta prostora na kome se živi i djeluje postala neodložan i pravovremeni posao "Odrednica ekološke države koju smo ugradili u dva Ustava do danas nema nikakvog praktičnog smisla, obzirom da je da je već dostignuta velika i trajna devastacija prostora, kvalitet životne sredine u mnogim segmentima i oblastima značajno degradiran, da su prisutne ogromne količine otpada i kontaminirani veliki prostori i najčešće trajno izgubljeni", ocijenila je Kovačević. On je navela da je se broj višedecenijskih ekološih crnih tačaka uvećao. "Pored Kombinat aluminijuma sa bazenima crvenog mulja, odlagalište grita u Brodogradilištu Bijela, termoelektrane u Pljevljima sa deponijom pepela i šljake, smetlišta opasnog otpada Nikšićke željezare, nalaze i ekstremno zagađeni kanal Port Milena, 320 nelegalnih deponija širom Crne Gore, uključujući gradska smetlišta kao što su u Do­bra­ko­vu, Bi­je­lo Po­lje, Bakovići na obali Tare ili smetlište na obali Ibra koja imaju karakter privremenih deponija više od 25 godina", ukazala je Kovačević. Ona smatra da iako se već deceniju nadležni bave izmjenama zakona i planova za deponovanje otpada, višegodišnje činjenice ukazuju na neefikasnost i bezvoljnost institucija da se „uhvate“ u koštac sa pitanjima dosljedne primjene zakona, kažnjavanja počinilaca krivičnih dijela, neselektivne primjene principa zagađivač plaća, uvezivanja lokalnih samouprava, građana, komunalnih preduzeća i uspostavljanje sistema primarne selekcije i valorizacije otpada. On je kazala da je količina proizvedenog otpada veća od količine sakupljenog i uskladištenog, dok je opasni industrijski otpad u stalnom porastu a njegovo zbrinjavanje privremenog karaktera. "Ogroman jaz između usvojenih zakona i planova i njihovog sprovođenja u procesu pristupa EU i transpozicije evropskog zakonodavstva, se još više uvećava, pri čemu je integracija životne sredine u pojedine sektore (npr. energetika) na kritično malom nivou a finansijska ulagana iz državnog budžeta u sprovođenje evropskih pravnih tekovina su nikad manja", rekla je Kovačević. Kako je kazala, crnogorsku stvarnost karakteriše grubo zanemarivanje prirodnih vrijednosti i resursa koji se sve više obezvrijeđuju u odnosu na megalomanske planove i investicije, najčešće privilegovanih pojedinaca i privrednih subjekata, posebno u sektoru energetike i gradnje koje otvoreno pretenduju da unište proklamovani koncept ekološke države. "Spomenute neodržive investicije, zanemaruju ne samo biodiverzitet, nego i zdravlje ljudi, kao i važne socijalne i ekonomske kategorije. Tako u jednoj takozvanoj ekološkoj državi nemamo ni jedno zaštićeno morsko područje ali aktivno planiramo naftna istraživanja u podmorju i to na površini od 3,19 hiljada kvadratnih kilometara", rekla je Kovačević. Ona je navela da Vlada intezivno traga za investitorima za realizaciju četiri, kako smatra, prevaziđene ideje hidroelektrana na Morači, uzvodno od najvažnijeg slatkovodnog biodiverzitetskog područja za cijeli Dinarski luk. "Sa ovakvim neodrživim projektima, uključujući plan izgradnje drugog bloka TE Pljevlja, nije ni čudo da je epitet ekološke države postao nažalost predmet podsmijeha domaće i međunarodne javnosti", ocijenila je Kovačević. Prema njenim riječima, vlast i nadležne institucije moraju se hitno i konačno skoncentrisati na primjenu zakona i strategija zaštite biodiverziteta i životne sredine. "Potrebno je što prije projektovati finansije, kapacitete i ući u neselektivnu primjenu zakonskih odredbi i kažnjavanje počinilaca vezano za nelegalnog deponovanja otpada, zagađenje voda, vazduha i zemljišta, devastaciju riječnih korita, uništavanje zaštićenih i ugroženih vrsta, kao i devastacije obalnog i zaštićenog područja, te spriječiti dalji neodrživi razvoj zasnovan na neobnovljivim izvorima energije i prljavim tehnologijama", zaključila je Kovačević. (kraj) žug