• četvrtak, 24 jul 2025

Ekonomski rast moguæ ako ljudi više rade

Ekonomski rast moguæ ako ljudi više rade
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ekonomski rast, koji je nastavljen u prvih nekoliko mjeseci ove godine, moguæ je samo u uslovima kada ljudi više rade, štede i investiraju, ocijenio je danas crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ. On je saopštio da rezultati ostvareni na makroekonomskom planu u prvim mjesecima potvrðuju da æe do kraja mandata Vlade biti dostignuti projektovani ciljevi. »Nastavljen je dinamièan rast bruto domaæeg proizvoda (BDP) i on u prvom kvartalu iznosi 8,1 odsto. Na kraju mandata ove Vlade BDP æe premašiti tri milijarde EUR, odnosno biæe preko pet hiljada EUR po stanovniku«, rekao je Ðukanoviæ na konferenciji za novinare koja je organizovana povodom 100 dana rada Vlade. On je kazao da su strane direktne investicije u prva èetiri mjeseca ove godine premašile 300 miliona EUR, dok nezaposlenost i dalje pada. Stopa nezaposlenosti poèetkom juna je iznosila 11,3 odsto, dok je trenutno 11,2 odsto, a nerezidenata je 65,7 odsto više nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu i trenutno ih je oko 44,79 hiljada. Ðukanoviæ je podsjetio da su plate u tom periodu porasle 15,6 odsto, skoro duplo više nego inflacija, i, kako tvrdi, može se govoriti da su makroekonomski trendovi pozitivni. »To nas, meðutim, ne lišava obaveze da analiziramo ono što je negativno. Inflacija je globalni problem i zbog toga crnogorsku dominatno opredjeljuje transfer posljedica sa globalnog tržišta, odnosno rast cijena energenata, hrane, poljoprivrednih proizvoda koje remete èak i prognoze inflacije u Evropskoj uniji«, kazao je Ðukanoviæ. Infalciju u Crnoj Gori, kako je dodao, izaziva i zavisnost od uvoza elektriène energije, što se može smanjiti iskorišæavanjem postojeæih resursa, odnosno gradnjom dvije ili tri elektrane. »Imamo ovaj problem pod permanentnom pažnjom, ali je vrlo sužen manevarski prostor za aktivnosti koje se predlažu sa crnogorske politèke scene. Nije odgovor smanjenje akciza na gorivo, to bi ugrozilo budžetsku stabilnost, a ne bi uticalo na smanjenje cijena nafte«, smatra Ðukanoviæ. On je najavio da æe Vlada na narednoj sjednici detaljnije analizirati ovaj problem i predložiti kratkoroène i dugoroène mjere za njegovo prevazilaženje. Ðukanoviæ je ocijenio da ekonomski pokazatelji govore da Vlada u kontinuitetu stvara ambijent koji svakom pojedincu obezbjeðuje slobodu da valorizuje svoje resurse – radnu vještinu, znanje i novac i pokaže svoju vrijednost na najbolji naèin. »Crna Gora je pred krajem tranzicionog procesa, u smislu stvaranja temeljnih pretpostavki na zakonodavnom i institucionalnom nivou. Da bi mogli govoriti o uspješnoj zaokruženosti ove faze potrebno je u parlamentu usvojiti imovinske zakone i jasno urediti svojinska prava«, smatra Ðukanoviæ. On je dodao da je realizovan prelazak sa centralnoplanske na tržišnu ekonomiju sa restrukturiranom privredom i 85 odsto privatizovanog društvenog kapitala. »U tom procesu bilo je i gubitnika i dobitnika – ali u cjelini privreda snažno napreduje zbog veæe slobode upravljanja dohotkom«, tvrdi Ðukanoviæ. Sada je, kako je dodao, potrebno suoèiti se sa postranzicionim izazovima - kako dalje smanjiti i konaèno eliminisati nezaposlenost, pomoæi onima koji su u tom procesu izgubili, unaprijediti i modernizovati sistem socijalnog osiguranja, javne usluge u obrazovanju i zdravstvu i kako dalje razviti institucije vladavine prava. Ðukanoviæ je saopštio da Vlada priprema strategiju regionalnog razvoja kao i zakona o regionalnom razvoju, a uvažavajuæi èinjenicu da su se posljedice tranzicije mnogo više osjetile na sjeveru brzo æe biti uraðen programom njihove sanacije. »Program, kako je zamišljen, biæe koncipiran u dvije osnovne dimenzije i imaæe socijalni i razvojni dio«, najavio je Ðukanoviæ. On je naveo da je prethodnih nešto duže od tri mjeseca Vlada bila maksimalno usredsrijeðena na stvaranje pretpostavki za uspostavljanje bolje dinamike zapoèetih, kao i za brzi poèetak novih kapitalnih razvojnih investicija, u oblasti vodosnabdijevanja, saobraæaja, turizma i energetike. Ðukanoviæ je najavio da æe 16. juna biti raspisan pretkvalifikacioni tender za izgradnju autoputu Bar-Boljare, na osnovu èega æe se napraviti kratka lista kandidata, kojima æe biti upuæen poziv da dostave ponude. U Vladi procjenjuju da bi do kraja oktobra ove godine mogli da izaberu pobjednika, s kojim bi poèela pregovore oko zakljuèenja ugovora. Ðukanoviæ je podsjetio da je za Jadransko-jonski autoput završena fizibiliti studija i idejno rješenje i utvrðena njegova trasa. »Sljedeæa faza je izrada idejnog projekta, za koji æe biti raspisan tender tokom naredne godine, što je uslov za kompletiranje planske dokumentacije i traženje partnera za izgradnju«, rekao je Ðukanoviæ. Za brzu saobraæajnicu duž crnogorskog primorja od Sukobina do Debelog brijega, kako je kazao, u toku je izrada idejnog projekta za dionicu od Bara do Sozine, dok se za cijelu trasu radi generalni projekat. Radi se, kako je dodao, i predfizibiliti studija koja æe biti završena poèetkom èetvrtog kvartala ove godine i koja æe pokazati vrijednost, odnosno cijenu projekta. Ðukanoviæ je kazao da je Vlada èvrsto opredijeljena da tokom ove i naredne godine realizuje projekte restrukturiranje i privatizacije kljuènih javnih preduzeæa u transportnom sektoru. »Generalni princip u ovom sektoru biæe da infrastruktura ostaje u državnom vlasništvu i davaæe se izabranim partnerima na korišæenje putem koncesionih aranžmana, dok æe ostale djelatnosti, posebno usluge, biti privatizovane«, saopštio je Ðukanoviæ. On je podsjetio i da su pregovori o pristupanju Crne Gore Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) ušli u završnu fazu, a u junu je predviðena nova runda preostalih bilateralnih pregovora sa Sjeidnjenim Amerièkim Državama (SAD), Japanom, Norveškom, Kinom, Kanadom i Švajcarskom. Ðukanoviæ je najavio da æe šesti sastanak Radne grupe za pristupanje Crne Gore STO održaæe se 18. jula u Ženevi. (kraj*) bvm/nus