Podgorica, (MINA) – Reforme su moguæe samo u politièki stabilnom okviru, uz održivu socijalnu stabilnost i ekonomski razvoj, ocijenio je premijer Milo Ðukanoviæ, navodeæi da Evropska unija (EU) treba da pomogne balkanskim državama u savladavanju najtežih dionica. Ðukanoviæ je, na poziv Karl Renner Instituta, na Beèkoj diplomatskoj akademiji održao predavanje na temu Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji. On je podsjetio da je sa Crnom Gorom u pregovorima poèeo novi pristup, u kojem su poglavlja 23. i 24. kljuè procesa i mjera ukupnih reformskih kretanja. “ To je veliki uspjeh za jednu od najmlaðih i najmanjih balkanskih država, koja je poslije gotovo jednog vijeka, tek prije osam godina, opet postala nezavisna”, kazao je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora neophodni entuzijazam na evropskom putu crpi iz savremenih civilizacijskih tekovina koje baštini crnogorsko društvo. “Kao i èvrstu opredijeljenost da u najskorije vrijeme obezbijedimo èlanstvo u NATO. Na Samitu u Kardifu potvrðena je spremnost Alijanse da se Crna Gora pozove do kraja iduæe godine, ne èekajuæi novi Samit”, podsjetio je Ðukanoviæ. On je kazao da, objektivno, znaèaj Crne Gore za stabilnost i razvoj dobrosusjedske saradnje na Balkanu, prevazilazi njene teritorijalne i populacione dimenzije. “Danas niko ne spori èinjenicu da je Crna Gora posveæeno okrenuta evropskoj buduænosti, i izgradnji efikasnijih državnih institucija i društva vladavine prava po mjeri evropskih standarda. Nažalost, mi smo još uvijek društvo s naslijeðenim i novim podjelama”, ukazao je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, ohrabruje èinjenica da bez obzira na politièke razlik, postoji puni konsenzus oko strateškog opredjeljenja za èlanstvo u EU. Kad u pitanju region Balkana, naveo je, ocjene o stabilnosti uvijek treba uzeti s dozom opreza. “To je nešto što nas i dalje brine. Rušenje Berlinskog zida prije 25 godina promijenilo je tok svjetske istorije, ukljuèujuæi i Balkan. Pokazalo se da je lakše bilo srušiti tu gvozdenu zavjesu, nego mijenjati mentalitet na Balkanu, optereæen nacionalnim pitanjima, strahom i netolerancijom prema razlièitostima”, rekao je Ðukanoviæ. On je dodao da mu se èesto èini da se još u regionu nedovoljno poznajemo. “Nerazvijenost i neintegrisanost regiona èini da predugo ostaju predrasude o nepomirljivim razlikama, što usporava procese punog pomirenja i saradnje. Vjekovi su izgubljeni u traženju rješenja za balkanski rebus. Konaèno, kljuè je u otvaranju dogledne evropske perspektive za Balkan”, smatra Ðukanoviæ. On je kazao da niko ne spori da je vladavina prava uslov svih uslova za progres u evropskoj integraciji.” Ali nema ni u tome napretka, bez ekonomskog razvoja, bez otvaranja novih radnih mjesta i razvoja putne i energetske infrastrukture u region”. Prema ocjeni Ðukanoviæa, bolja meðusobna povezanost, i prikljuèenje na magistralne evropske koridore, najbrži je put za evropeizaciju Balkana. “U svakom smislu, ukljuèujuæi i izgradnju efikasnijih institucija i vladavinu prava po evropskim parametrima. Za Balkan je to i preduslov stabilnosti, a samim tim i važan doprinos evropskoj bezbjednosti”, kazao je on. Ðukanoviæ je rekao da nijedna od balkanskih država te probleme ne može riješiti samostalno jer su limitirae budžetskim nedostatnostima i visokim zaduženjima. “Evropa nam mora pomoæi da izgradimo takvu infrastrukturu. Mi razumijemo oprez zbog nekih negativnih iskustava iz procesa proširenja. Meðutim, nije realno od naših zemalja tražiti da se na startu pregovora ponašaju kao države èlanice”, smatra Ðukanoviæ. On je rekao da je posebno važno održati, i podsticati euroentuzijazam na Balkanu i obeshrabrivati euroskepticizam u Evropi.” Mjera pomirenja izmeðu te dvije krajnosti u dobroj mjeri æe opredijeliti ne samo buduænost Balkana, veæ i Evrope”. “Komesar Han je poslao ohrabrujuæe poruke tokom posjete Podgorici. Put do uspjeha se gradi kroz meðusobno uvažavanje i partnerski odnos. Reforme su moguæe samo u politièki stabilnom okviru, uz održivu socijalnu stabilnost i ekonomski razvoj. Isto tako, i u stabilnom regionalnom okruženju”, kazao je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, zato nije dovoljno ponavljati kako su vrata u Briselu otvorena za nove èlanice. “Potrebno je da nam EU pomogne u savladavanju najtežih dionica. Od toga æe u dobroj mjeri zavisiti da li æe, da se figurativno izrazim, dan nakon petogodišnjeg mandata nove Komisije biti onaj oèekivani „veliki evropski dan“. Mi æemo sve èiniti da to bude dobar dan za Crnu Goru. Nadamo se, i za region”, kazao je Ðukanoviæ. On je dodao da je pirodno da su graðani u èitavom regionu iscrpljeni naslijeðenim siromaštvom i teškim posljedicama duge evropske ekonomske krize, i da o ispravnosti kursa državne politike sude kroz prizmu ostvarivanja liènih projekcija. “Biæemo zadovoljni tek tada kada veína naših ljudi tako budu doživljavali evropsku i evroatlantsku integraciju Crne Gore. Mi smo izraèunali da bi stabilan rast BDP od 4-5 odsto u kontinuitetu bio mjera dobrog tempa za sustizanje evropskog nivoa razvijenosti i zadovoljavajuæeg kvaliteta života naših graðana”, rekao je Ðukanoviæ. On je ukazao da je tom cilju okrenuta ekonomska politika crnogorske Vlade. “Smatramo da imamo dio resursa za takav razvoj, a kljuèni deficit su nedovoljni, ali narastajuæi administrativni kapaciteti i nedostatan nivo preduzetnièke kulture. Na savladavanju tih nedostataka sistematièno radimo”, poruèio je Ðukanoviæ. On je podsjetio da je ostvarena efikasnija naplatu javnih prihoda, da su racionalizovani troškovi,i razvijen stimulativan poreski sistem. “To je uz druge mjere makoroekonomske politike dovelo da danas imamo konsolidovane javne finasije, što se reflektuje i kroz smanjenje budžetskog deficita, koji je ispod dva odsto GDP”, kazao je Ðukanoviæ. (kraj) mib