London, (MINA-BUSINESS) – Kurs eura na meðunarodnim valutnim tržištima pao je èetvrtu sedmicu zaredom, pod pritiskom grèke politièke krize i zabrinutosti za španski finansijski sistem, tako da je u odnosu na amerièku valutu pao na najniži nivo u skoro dvije godine. Cijena eura u odnosu na amerièki dolar potonula je ove sedmice 2,1 odsto, na 1,2515 USD. Euro je u petak, u jednom trenutku, prvi put od jula 2010. godine, skliznuo ispod nivoe od 1,25 USD, na 1,2495 USD, prenosi hrvastki Poslovni dnevnik. Euro je u odnosu na japansku valutu pao 1,3 odsto na 99,70 JPY, dok je dolar u poreðenju sa jenom porastao 0,8 odsto na 79,65 JPY. Euro je prvih dana trgovanja u ovoj sedmici bio stabilan na oko 1,27 USD, jer su se ulagaèi nadali da bi neformalni samit EU u srijedu mogao iznjedriti dogovor o mjerama za podsticanje privrednog rasta. Lideri EU-a nijesu postigli napredak u rješavanju dužnièke krize, veæ su samo poruèili da žele da Grèka ostane u eurozoni i ispuni obeæanja koje je dala kada je dobila meðunarodnu pomoæ. Oèigledno je razilaženje u stavovima izmeðu Njemaèke i Francuske o daljem smjeru borbe protiv dužnièke krize. Novi francuski predsjednik Francois Hollande zalaže se za uvoðenje zajednièke obveznice eurozone, što zagovaraju i Italija, Španija i Evropska komisija. Njemaèka se i dalje protivi takvoj ideji, insistirajuæi na mjerama štednje. Analitièari kažu da se ne može oèekivati znaèajnije ulaganje u riziènije investicije i euro sve dok evropski lideri ne postignu dogovor kako da se sprijeèi širenje dužnièke krize. Moguæe su razne opcije, od dokapitalizacije banaka sredstvima iz fonda za financijsku stabilnost, preko izdavanja zajednièkih euroobveznica, do popuštanja monetarne politike Evropske centralne banke. Kako se približavaju novi parlamentarni izbori u Grèkoj 17. jula, sve je veæa bojazan da æe pobijediti stranke koje se protive oštrim mjerama štednje, dogovorenim sa EU i Meðunarodnim monetarnim fondom (MMF). To bi moglo dovesti do izlaska Grèke iz eurozone i izazvati velike poremeæaje na svjetskim finansijskim tržištima. To bi dodatno uzdrmalo prezadužene èlanice eurozone, kao što je Španija, jer bi im porasla cijena finansiranja na tržištima. Španija ionako ima velikih problema s bankama, koje bilježe velike gubitke zbog recesije i krize na tržištu nekretnina. Bankija, èetvrta po velièini španska banka, koja je nedavno djelimièno nacionalizovana, tražila je pomoæ od Vlade u iznosu od 19 milijardi EUR. Na to su se nadovezali i problemi regija s refinansiranjem dugova. Iz najbogatije španske autonomne regije, Katalonije, poruèili su da su opcije skoro iscrpljene kada je rijeè o refinansiranju dugova koji dospijevaju na naplatu ove godine, a prelaze iznos od 13 milijardi EUR. Zbog svega toga, oèekuje se nastavak pritiska na evropsku valutu. (kraj) nar