London, (MINA-BUSINESS) - Na valutnim tržištima je ove sedmice kurs eura znatno pao, što je posljedica niza podataka koji nagovještavaju dublju i dužu recesiju u eurozoni nego što se prvobitno oèekivalo. Cijena eura prema amerièkoj valuti pala je na sedmiènom nivou 1,27 odsto, na 1,3084 USD. U odnosu na japansku valutu, kurs eura potonuo je 1,79 odsto, na 104,45 jena (JPY). I amerièka valuta je oslabila prema japanskoj, pa je cijena dolara pala 0,5 odsto, na 79,85 JPY, prenosi SEEbiz. Pad kursa eura posljedica je niza pokazatelja da privreda eurozone sve dublje klizi u recesiju. Izvještaj uticajnog londonskog instituta Markit pokazalo je da se pad aktivnosti u industrijskom sektoru, nakon rubnih zemalja eurozone, uèvrstio i u kljuènim zemljama, poput Njemaèke i Francuske. Podaci iz Njemaèke, Španije i Francuske pokazali su znaèajan pad aktivnosti u industrijskom sektoru, a italijanska industrijska proizvodnja zabilježila je znatno veæi pad nego što se oèekivalo. Prema podacima Markita, pale su i aktivnosti u uslužnom sektoru eurozone, dok je evropski statistièki zavod Eurostat saopštio da je stopa nezaposlenosti dostigla rekordnih 10,9 odsto. Euro je bio pod pritiskom i zbog predstojeæih izbora u Francuskoj i Grèkoj, jer je francuski predsjednièki kandidat Fransoa Oland /Francois Hollande/, koji vodi u anketama, obeæao da æe preusmjeriti pažnju na podsticanje rasta. Strahuje se da bi to moglo izazvati napetosti u njemaèko-francuskim odnosima. Nepredvidivost je izraženija u sluèaju izbora u Grèkoj, jer se procjenjuje da æe dvije vodeæe stranke koje podržavaju uslove iz programa meðunarodne pomoæi u sluèaju koalicije imati tek tijesnu veæinu nad strankama koje se tim uslovima protive. Dolar se pod pritiskom našao u petak, nakon što je objavljeno da je u aprilu u Sjedinjenim Amerièkim Državama (SAD) otvoreno samo 115 hiljada novih radnih mjesta, znatno manje nego što su analitièari oèekivali. Razoèaravajuæa brojka oživjela je strahovanja da amerièki ekonomski rast posustaje i podstaknula oèekivanja da æe amerièka centralna banka Fed dodatno ublažiti monetarnu politiku. S druge strane, u Evropi se zasad ne oèekuje labavljenje monetarne politike. Nakon što je Evropska centralna banka u èetvrtak na sastanku u Barseloni zadržala kljuène kamatne stope u eurozoni na rekordno niskih jedan odsto, njen predsjednik Mario Dragi /Draghi/ kazao je da æe se privreda eurozone u ovoj godini vjerovatno oporaviti, iako su prisutni i rizici od pada aktivnosti. (kraj) sam