Vašington, (MINA-BUSINESS) - Globalna ekonomija mogla bi zaglaviti na putu osrednjeg rasta, uz veliku zaduženost i visoku stopu nezaposlenosti, ako politièari ne otvore tržišta rada, ne ulažu u infrastrukturu i ne izmijene fiskalne politike, upozorila je èelnik Meðunarodnog monetarnog fonda, Christine Lagarde. Ona je, uoèi sjednica MMF-a i Svjetske banke, kazala da je ovih dana eurozona posebno u opasnosti da zaglavi na putu slabog rasta dok muku muèi sa visokom stopom nezaposlenosti i niskom inflacijom. Meðu rijetkim svijetlim taèkama Lagarde izdvaja SAD, iako je ekonomski oporavak od recesije koja ih je pogodila od 2007. do 2009. najslabiji èak od Drugog svjetskog rata. Prema njenim rijeèima i japanska "abenomika" je na mukama, posebno nakon što je treæa najveæa svjetska ekonomija u drugom kvartalu ove godine zabilježila pad od èak 7,1 odsto na godišnjem nivou, kazala je Lagarde, ukazujuæi na rastuæe rizike za globalnu ekonomiju uoèi redovnih jesenjih zasjedanja MMF-a i Svjetske banke ove sedmice u Vašingtonu, prenosi Hina. Lagarde poziva vlade da preduzmu odvažne mjere i unesu "novi zamah" kako bi se podstakao posustali ekonomski rast šest godina nakon izbijanja globalne finansijske krize. MMF æe ovih dana vjerovatno smanjiti prognoze za svjetsku ekonomiju iz jula prema kojima je za ovu godinu prognoziran rast od 3,4 odsto, a za narednu èetiri odsto. "Naš je glavni posao pomoæi globalnoj ekonomiji da prebaci u veæu brzinu i prebrodi zasad razoèaravajuæi oporavak, koji je krhak, neujednaèen i pritisnut rizicima", kazala je Lagarde. Ona poziva na sprovoðenje odvažnijih ekonomskih reformi veæ barem dvije godine, ali nastojanja da se krene u konkretne akcije u eurozoni zakoèena su oklijevanjem Njemaèke da prihvati poticajnu politiku. Eurozona æe vjerovatno biti istaknuta kao glavno podruèje zabrinutosti na predstojeæim sastancima, nakon što se na prošlomjeseènom sastanku Grupe 20 vodeæih ekonomija svijeta (G20) ponovo nije uspio postiæi dogovor o konkretnim mjerama, najprije zbog otpora Njemaèke - dominantne politièke i industrijske sile u Evropi. Uprkos svim podsticajnim mjerama Evropske centralne banke (ECB), ekonomija eurozone stagnira na rubu recesije, dok Njemaèka, uprkos sve veæem pritisku i dalje ne pokazuje namjeru da poveæa potrošnju i tako podstakne rast. ECB, MMF, SAD, Evropska komisija i partneri iz eurozone veæ mjesecima pozivaju Berlin da iskoristi budžetska sredstva ili #fiskalni prostor#, kako to ekonomisti nazivaju, za podsticanje ekonomije putem smanjenja poreza i poveæanja investicija u obnovu puteva, željeznièkih pruga, energetsku i telekomunikacijsku mrežu. Meðutim, kancelar Angela Merkel i dalje odluèno uzvraæa na te pozive sa „ne". Iako veæina analitièara smatra da bi Njemaèka sebi mogla priuštiti poveæanu potrošnju, Berlin navodi nekoliko razloga zbog èega to ne namjerava da uèini. Njemaèka želi da pokaže kako se poštuju zadati fiskalni ciljevi. Kredibilitet eurozone zavisi od toga koliko vlade poštuju svoja obeæanja, poruèuje Berlin. Osim toga, Njemaèka ima manje fiskalnog prostora nego što se misli jer se njeno stanovništvo smanjuje i stari, zato mora imati viškove kako bi finansirala penzijski i zdravstveni sistem. I treæe, problemi ekonomija eurozone, smatra Berlin, leže više na strani ponude nego potražnje. Strukturne reforme na tržištu rada, u pravnom, penzijskom i socijalnom sistemu kako bi se poveæala konkurentnost jedini su naèin za postizanje održivog oporavka ekonomije. A poveæana javna potrošnja finansirana zaduženjima smanjila bi pritiske na te nužne reforme, poruèuje Berlin. I dok Njemaèka odluèno odbija da poveæa javnu potrošnju, Francuska i Italija zalažu se upravo za to, kao i popuštanje zadatih fiskalnih pravila kako bi mogle poveæati potrošnju države i tako podstaæi rast njihovih privreda. Nastavak te rasprave oèekuje se i na predstojeæem zasjedanju MMF-a i Svjetskebanke. U meðuvremenu, Lagarde je upozorila i na rastuæe geopolitièke rizike po globalnu ekonomiju uslijed kriza vezanih za ebolu, Ukrajinu, Bliski istok i neke djelove Azije. Upozorila je i na finansijske rizike, u kontekstu okonèanja programa štampanja novca u SAD-u i Velikoj Britaniji, dok Evropa i Japan nastavljaju svoj program monetarnih podsticaja. Lagarde je ukazala i na rizik od moguæeg nastanka #mjehura# na finansijskim tržištima kao posljedice ubrizgavanja novca u finansijske sisteme kojima su centralne banke na globalnom niovu podstakle rast cijena imovine dok su ekonomije ostale slabašne. (kraj) bvm