Davos, (MINA-BUSINESS) - Profesor Njujorškog univerziteta, Nuriel Rubini /Nouriel Roubini/, pesimista je kada je u pitanju perspektiva Evropske unije (EU) i njene monete i smatra da više od Grèke eurozonu ugrožava Španija. "U perspektivi, ne ove ili naredne godine, ali u buduænosti možemo oèekivati raspad valutnog saveza u EU i to je rastuæi rizik", rekao je Rubini na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. On smatra da æe eurozona za sada funkcionisati sa jakim centrom i nešto slabijom periferijom, ali da u jednom trenutku neke od zemalja mogu izaæi iz te monetarne unije, odnosno napustiti euro. Rubini, koji je predvidio globalnu ekonomsku krizu, istakao je da æe to biti prvi ispit snage eurozone. "Španiju i Grèku muèe visoki budžetski deficiti i pad konkurentnosti. Te zemlje su u eurozoni, zato ne mogu da pribjegnu vraæanju svojih valuta i njihovoj devalvaciji, što bi uz izvoz pomoglo njihov izlazak iz recesije", kazao je Rubini, prenose agencije. Iako je Grèka u fokusu evropske javnosti zbog ogromnog budžetskog deficita, Rubini upozorava da je Španija veæa prijetnja za eurozonu. "Španija kao èetvrta ekonomija u tom regionu, bez obzira na sve probleme u Grèkoj, u veæoj mjeri može da ugrozi eurozonu. U Španiji je slabiji bankarski sistem i stopa nezaposlenosti je gotovo dvostruko veæa od prosjeka EU", naveo je Rubini. Budžetski deficit Grèke prošle godine je više od èetiri puta premašio kvotu od tri odsto bruto domaæeg proizvoda (BDP), koju je utvrdila EU. Grèka je jedna od 13 zemalja koja prema preporukama Evropske komisije u odreðenom roku treba da snizi budžetski deficit. Grèki dug ove godine mogao bi da dostigne 120 odsto BDP-a, što je najviši nivo meðu èlanicama EU. Prvi èovjek Evropske centralne banke (ECB), Žan-Klod Triše /Jean Claude Trichet/, meðutim, kaže da je apsurdno misliti da se eurozona može raspasti. On je odbacio mišljenje da bi Grèka mogla da izaðe iz eurozone. Na otvaranju Foruma duhove je uzburkao francuski predsjednik Nikola Sarkozi /Nicolas Sarkozy/ izjavivši da je neophodna promjena bankarskih pravila, inaèe svijet preuzima preveliki rizik za svoju buduænost. "Nova pravila moraju da ukljuèuje nove knjigovodstvene propise i ogranièenja plata rukovodilaca i nadzor nad finansijskim tržištem", rekao je francuski predsjednik na otvaranju skupa koji okuplja poslovne i politièke lidere iz cijelog svijeta. On je naglasio da više neæe biti tolerisani pretjerani bonusi, koje banke isplaæuju, ako nijesu povezani s otvaranjem radnih mjesta. Sarkozi je rekao da se slaže s amerièkim predsjednikom Barakom /Barack/ Obamom koji je prošle sedmice najavio planove da se onemoguæi bankama da spekulišu na tržištu i da finansiraju spekulativne fondove. Predstavnici finansijskog sektora uzvratili su, meðutim, tvrdnjama da pretjerana regulacija može da nanese štetu privrednom oporavku, koji najveæim dijelom zavisi od banaka. Èlan Upravnog savjeta ECB-a, Aksel Veber /Axel Weber/, najavio je da bi ta institucija u prvoj polovini ove godine mogla da preduzme nove korake za povlaèenje viškova likvidnosti iz bankarskog sistema, s obzirom na poboljšanje situacije u ekonomiji. "Uporedo sa jaèanjem ekonomije, mi æemo napuštati primjenu pojedinih vanrednih mjera", rekao je Veber. Jedan od osnovnih principa ECB-a u borbi protiv finansijske krize bilo je pozajmljivanje bankama neogranièenih suma novca po rekordno niskoj baznoj kamatnoj stopi od samo jedan odsto. (kraj) bvm