Podgorica, (MINA-BISINESS) – Portal bezbarijera.me identifikovao je za godinu 143 barijere u poslovanju privrednika, od kojih se većina odnosi na neodgovarajući pravni okvir, neefikasnu administraciju i skupe adminitrativne procedure. Moderator portala, Miloš Vuković, kazao je da su identifikovane barijere svrstane u osam kategorija i to finansijska ograničenja u pokretanju i vođenju biznisa, komplikovane i nejasne procedure, neadekvatna inspekcijska kontrola i zakonska regulativa, neefikasna aadministracija, ograničenja u poslovanju, siva ekonomija i visoke takse. On je na diskusiji o tome sa kojim se preprekama privrednici suočavaju u svakodnevnom poslovanju, koja je danas održana u Podgorici u okviru kampanje „Bez barijera, da posao ne stoji“, rekao da je u kategoriji finansijska ograničenja u pokretanju i vođenju biznisa prijavljeno ukupno 12 barijera. „Preduzetnici se suočavaju sa problemom nedostatka novčanih sredstava za osnivanje firmi, gdje prepoznaju kao problem visoke kamatne stope na kredite“, naveo je Vuković. U kategoriji komplikovanih i nejasnih proceudra prijavljeno je pet barijera, a u dijelu neadekvatne inspekcijske kontrole sedam. „Problemi sa kojima se privrednici suočavaju su inspekcijske kontrole nad onima koji su najuredniji u plaćanju poreskih i drugih obaveza, dok kontrola često izostaje kod kompanaija koje posluju u zoni sive ekonomije“, dodao je Vuković. U dijelu neadekvatne zakonske regulative prijavljeno je 38 barijera, neefikasne administracije 21, ograničenja u poslovanju 12, sive ekonomije sedam, a visokih taksi 22 barijere. „Primjedbe na visoke takse odnose se na njihov iznos na pristupne puteve, naplate reklama, muziku i takse na frižidere“ saopštio je Vuković. On je rekao da su sve primjedbe bile konkretne i jasne i da je na osnovu njih koncipiran izvještaj. Cilj diskusije, koju su organizovali Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori u saradnji sa Ministarstvom finansija, Ambasadom Velike Britanije, Glavnim gradom i Američkom privrednom komorom, je unaprijeđenje kvaliteta, efikasnosti i dostupnosti javnih usluga, kao i stvaranje boljeg i stimulativnijeg poslovnog ambijenta. Zamjenik gradonačelnika Glavnog grada Podgorica, ÄŒaslav Vešović, rekao je da se jedan od osnovnih indikatora uspješnosti svake vlasti na lokalnom i državnom nivou prožima kroz sposobnost da se eliminištu biznis barijere i napravi povoljniji i bolji poslovni ambijent. „Imali smo obavezu da kreiramo povoljniji poslovni ambijent kako bi omogućili da se Glavni grad dinamično razvija. Jedan od osnvnih prioriteta je bila potreba da se približimo biznis zajednici i da oformimo poseban način komunikacije sa njima. Zato je jedan od prvih poteza gradske vlasti bilo formiranje Biroa za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici koji već dvije godine ima zapažene rezultate“, kazao je Vešović. On je podsjetio da je Vlada nedavno usvojila novu Uredbu o biznis zonama i da su u Glavnom gradu pred novim izazovima da lokalnu odluku usklade sa tim aktom izvršne vlasti. Generalni direktor Direktorata za finansijski sistem i unaprijeđenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija, Bojana Bošković, kazala je da je cilj Vlade bio da ojača reforme poslovnog ambijenta na lokalnom nivou. „Na nacionalnom nivou se sprovodio zančajan niz reformi. Smatramo da je došlo vrijeme da se moramo koncentrisati na lokalni nivo“, dodala je Bošković. Ona je ocijenila pozitivnim to što je Glavni grad napravio reformu komunalnih naknada u cilju davanja podrške unaprijeđenju konkurentnosti Crne Gore. „To je u međunarodnim izvještajima jedna od velikih zamjerki poslovnom ambijentu, s obzirom na to da, prema navodima iz Svjetske banke (SB), komunalne naknade postoje samo u Crnoj Gori i u nekim afričkim zemljama“, saopštila je Bošković i dodala da je to jedna reforma koja očekuje ne samo Glavni grad, nego i sve lokalne zajednice u Crnoj Gori. Stalni predstavnik UNDP-a u Crnoj Gori, Fiona McCluney, kazala je da je prije godinu pokrenuta on lajn platform bezbarijera.me, kao centralno mjesto na kojem se realizuje javni dijalog i gdje ljudi koji imaju iskustvo iz prve ruke mogu da saopšte problem na koje nailaze prilikom pokretanja ili vođenja biznisa. Ona je pozvala sve vlasnike preduzeća u Crnoj Gori da putem te platforme prijave barijere sa kojima se susreću. “Drago mi je da vidim da je građanski aktivizam u Crnoj Gori stalno u porastu”, rekla je McCluney. Otpravnik poslova u Ambasadi Velike Britanije, Gevin Vesi, ocijenio je da je veoma važno uspostavljati saradnju. „Upravo je ovaj događaj je posvećen tome i dobro je što se dešava razmjena ideja“, kazao je Vesi. On smatra i da je neophodno brzo djelovanje kako bi se te promjene pretočile u praksu. „Naš zajednički cilj je da se poslovno okruženje pojednostavi i bude isplativije“, naveo je Vesi. Izvršni direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori, (AmCham), Marko Miročević, saopštio je da je misija te organizacije unaprijeđenje poslovnog ambijenta u cilju privlačenja više ameirčkih i drugih stranih investicija. „U tom kontekstu upravo identifikacija biznis barijera i načini njihovog rješavanja predstavljaju osnov našeg rada. Svaki invetsitor koji donosi odluku da investira u neko tržište uvijek postavlja pitanje o tome u kojoj mjeri je poslovni ambijent regulisan na način da je njeogva investicija sigurna i da je poslovanje predvidivo“, kazao je Miročević. Pitanja kao što su kvalitetn regiulatorni okvir, adekvatna primjena regulative, transparentnost donošenja odluka, kvalitet radne snage i visina porskih stopa, neka su od ključnih. „Postoji porstor za unaprijeđenje i reformu državne administracije u dijelu efikasnosti. ÄŒesto se dešava da određene pravne norme budu različito tumačene od više državnih organa. Mora se poraditi na komunikaicji unutar državnog aparata“, dodao je Miročević. On smatra i da ima prostora za veću efikasnost sudstva. „Poslovni sektor i država treba da imaju dobru komunikaciju i tijesnu saradnju“, zaključio je Miročević. (kraj) jlb/nar