Evroatlantske integracije za veću bezbjednost
- Evroatlantske integracije za veću bezbjednost
- Post By urednik
- 19:24, 18 maj, 2017

Podgorica, (MINA) - Za Crnu Goru evropska i evroatlantska integracija najbolji je reformski okvir za dostizanje standarda najrazvijenijih demokratija, koji će osigurati bezbjednost i omogućiti ekonomski razvoj, s ciljem unaprjeđenja kvaliteta života građana, ocijenio je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović.
On učestvuje na Samitu predsjednika parlamenata Centralne i Istočne Evrope, a danas je imao u Varšavi, izlaganje u okviru teme „Sigurnosna situacija u regionu“.
Govoreći o bezbjednosti Zapadnog Balkana, kao regiona koji je čvrsto vezan za evropski bezbjednosni kompleks, ali i o novim bezbjednosnim izazovima i načinima na koje se zajedničkom saradnjom oni mogu prevazići, Brajović je istakao da je danas, više nego ikada prije potrebna revitalizacija zajedničkih vrijednosti, solidarnosti i ideje evropskog jedinstva, pri čemu treba voditi računa o posebnostima i specifičnim istorijskim iskustvima svake države pojedinačno.
On je ukazao da je Crna Gora, imajući u vidu njen istorijski put, nažalost često na teži način, dolazila do spoznaje da samo čuvanjem vrijednosti, tradicije, okrenuta sebi, ali uz čvrstu saradnju sa susjedima i otvorenost prema novim idejama, može sačuvati građanski, multinacionalni i multikonfesionalni karakter zemlje, koji predstavlja njenu najveću vrijednost.
"Tu posebnost smo uspjeli da sačuvamo i tokom ratova uzrokovanih raspadom socijalističke Jugoslavije, kada smo bili sigurno utočište za ogroman broj izbjeglica iz našeg susjedstva", kazao je Brajović, saopšteno je iz njegovog kabineta.
On je istako da je čvrsto uvjeren da je bezbjednosna arhitektura Zapadnog Balkana neraskidivo vezana za Evropsku uniju (EU) i NATO.
"I zato mi u Crnoj Gori evropsku i evroatlantsku integraciju doživljavamo kao najbolji reformski okvir za dostizanje standarda najrazvijenijih demokratija, koji će nam osigurati bezbjednost i omogućiti ekonomski razvoj, s ciljem unaprjeđenja kvaliteta života naših građana", istakao je Brajović.
On je rekao da parlamentarna saradnja u sadašnjem okviru, na nivou predsjednika parlamenata, pored činjenice da trasira put za osnaživanje međuparlamentarne saradnje na svim nivoima, može poslužiti kao sredstvo za brz odgovor na aktuelna pitanja od posebne važnosti za države ovog prostora i građane.
"Zato je važna razmjena iskustava, jer ma koliko mi bili blizu ili daleko geografski, dio smo jednog kulturnog evropskog prostora koji dijeli isto nasljeđe i koji ima iste probleme. To je, na kraju, naša obaveza prema budućim generacijama kojima moramo ostaviti mirnu, stabilnu i ujedinjenu Evropu", naveo je Brajović.
On je, kako je saopšteno, tokom učešća na Samitu imao i niz bilateralnih susreta, sa predsjednikom Sejma (Donjeg doma) Poljske, Marekom Kuhćinskim, predsjednikom Senata (Gornjeg doma) Poljske Stanislavom Karčevskim, predsjednikom Parlamenta Mađarske Laslom Koverom i predsjednikom Senata Rumunije Kalin Popesku Taričanuom.
Navodi se da je u razgovoru sa Kuhćinskim i Karčevskim, izraženo zadovoljstvo odličnim odnosima dvije države, kako na političkom nivou, tako i očiglednim interesom za daljim jačanjem ekonomske saradnje.
Brajović je istakao značaj parlamentarne saradnje, pozdravio formiranje grupe prijateljstva u poljskom Sejmu i najavio da će uskoro biti imenovan novi sastav Grupe prijateljstva sa Poljskom i u Skupštini Crne Gore, što će doprinijeti njenom daljem unaprijeđenju.
"On je zahvalio na kontinuiranoj podršci Poljske evroatlanskim aspiracijama Crne Gore i posebno izdvojio činjenicu da je Poljska bila među prvim zemljama koje su ratifikovale Protokol Crne Gore o pristupanju NATO-u", kaže se u saopštenju.
Brajović je u razgovoru sa Taričanuom, u kontekstu veoma dobre parlamentarne saradnje podsjetio na potpisani Memorandum o razumijevanju između Skupštine Crne Gore i Donjeg doma Parlamenta Rumunije i naglasio da je za jačanje međudržavnih odnosa veoma važno dalje intenziviranje političkih kontakata na svim nivoima.
Saopšteno je da su razmotrena i druga aktuelna politička i ekonomska pitanja Crne Gore i Rumunije.
Kover i Brajović su ocijenili da dvije države otvoreno i partnerski sarađuju, i izrazili zadovoljstvo intenzitetom političkog dijaloga i odličnim bilateralnim odnosima te da postoje brojni potencijali za njihovo dalje unapređenje.
"Mađarska je dala značajan doprinos evropskom i evroatlantskom putu Crne Gore, a podrška se ogleda i kroz njeno djelovanje u okviru Višegradske grupe", kazao je Brajović.
Sagovornici su, kako se navdoi, iskazali interes za daljim unapređenjem ekonomske saradnje i ocijenili važnim redovno održavanje sastanaka Mješovite komisije za ekonomsku saradnju.
Dodaje se da je Brajović imao susrete i sa predsjednikom Parlamenta Gruzije Iraklijem Kobakhidzeom, predsjednikom Vrhovne Rade Ukrajine Andrijom Parubijem, predsjedavajućim Doma naroda Bosne i Hercegovine, Barišom ÄŒolakom, predsjedavajućim Predstavničkog doma BiH šefikom Džaferovićem i potpredsjednicom Parlamenta Bugarske Cvetom Karajančevom.
Samitu predsjednika parlamenata Centralne i Istočne Evrope u Varšavi prisustvuje više od 30 predsjednika i predstavnika parlamenata evropskih zemalja.
(kraj) zor